Haaretz uoči izbora: "Jevreji ovdje žive pet stoljeća, ali ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH"

Bosna i Hercegovina uskoro će ponovo birati članove Predsjedništva BiH, ali dio njenih građana neće imati mogućnost da se kandiduje za najvišu funkciju u državi. Među njima je i oko 1.000 preostalih članova jevrejske zajednice.

O položaju Jevreja u Bosni i Hercegovini, njihovom identitetu i odnosu prema složenom političkom sistemu zemlje piše izraelski list Haaretz, ističući da ustavni poredak BiH građane dijeli prema pripadnosti konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Srbima i Hrvatima.

U takvom sistemu pripadnici nacionalnih manjina, ali i građani koji se ne žele izjasniti kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, nemaju mogućnost kandidature za Predsjedništvo BiH.

Trending

Policija mjesecima tragala za njim: Državljanin BiH uhapšen nakon serije pljački u Beču

Jevreji dio historije Bosne i Hercegovine

Jevrejska zajednica stoljećima je dio društvenog i kulturnog života Bosne i Hercegovine. Posebno mjesto u toj historiji zauzima Sarajevo, grad u kojem su se kroz različite periode susretale jevrejska, muslimanska, pravoslavna i katolička tradicija.

Haaretz u svom tekstu pažnju posvećuje upravo pitanju kako današnji pripadnici jevrejske zajednice doživljavaju svoju poziciju u državi čiji je politički sistem izgrađen na etničkom principu.

Za zajednicu koja danas broji oko 1.000 članova, pitanje političke ravnopravnosti nije samo ustavno-pravno pitanje, već i pitanje mjesta koje manjine imaju u savremenoj Bosni i Hercegovini.

Presuda koja je promijenila debatu

Problem političke diskriminacije građana koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda posebno je došao u fokus nakon presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine.

Sud je utvrdio da je onemogućavanje pripadnika nacionalnih manjina da se kandiduju za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH diskriminatorno.

Iako je od presude prošlo više od decenije, pitanje ustavne reforme i dalje ostaje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.

Između pripadnosti i građanskog identiteta

Priča o Jevrejima u BiH tako otvara i šire pitanje: može li politički sistem biti istovremeno zasnovan na zaštiti kolektivnih prava i garantovati jednaka politička prava svakom građaninu, bez obzira na njegovu nacionalnu ili vjersku pripadnost?

U zemlji sa složenim ustavnim uređenjem, to pitanje i dalje nema konačan odgovor.

Za Jevreje u Bosni i Hercegovini, kao i za druge građane koji nisu dio tri konstitutivna naroda, dilema ostaje ista – kako sačuvati kolektivni identitet, a istovremeno imati potpuno jednaka politička prava.

Haaretzova priča tako pitanje položaja jevrejske zajednice smješta u širi kontekst jedne od najkompleksnijih političkih struktura u Evropi.