Jedva spajamo kraj s krajem: Evo koliko Bosanci moraju odvojiti novca za osnovne namirnice

Niska primanja i visoke cijene hrane dva su elementa zbog kojih je ekonomska snaga BiH takva da veliki dio stanovnika jedva spaja kraj s krajem.

Kada je riječ o suočavanju s inflacijskim udarima, nastavljaju se i u ovoj godini, vremenu kada je zbog pada cijena energenata trebalo doći do usporavanja inflacijskih kretanja, piše Grude.com.

Standard i potrošnja

Ali, osim nekoliko proizvoda, poput ulja i mlijeka, ostatak palete proizvoda i dalje drži cijene dovoljno visoko da zadaje glavobolje svima koji svakodnevno idu u nabavku. S druge strane, prosjeci Europske unije su takvi da stanovnici većeg broja zemalja nemaju mnogo problema kada trebaju odvojiti dio svojih sredstava za nabavku namirnica, a razlog je usklađenost primanja s cijenama, posljedica čega je podatak da stanovnici Unije u prosjeku troše višestruko manje sredstava na prehranu.

Trending

UK će glasati za rezoluciju o genocidu u Srebrenici: "Prozvat ćemo one koji se tome protive"

U prosjeku kućanstvo u Europskoj uniji troši oko 14,3 posto novca na hranu i bezalkoholna pića, dok u Bosni i Hercegovini taj postotak u ukupnoj potrošačkoj košarici prelazi 40 posto, što dovoljno govori o neusklađenosti visine plata i cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.

U kontekstu Europske unije riječ je o podacima koji su objavljeni prije inflacijskog udara, ali ako se uzme u obzir da je došlo do rasta plata u zemljama Europske unije, za pretpostaviti je kako udio hrane u prosječnim mjesečnim izdacima nije pretjerano rastao.

22.06.23. 10:27

Centralna Banka BiH objavila nove procjene: Inflacija dostigla vrhunac

Podaci o visini prosječne plate dovoljni su za izvući zaključak koliko je zapravo stanovnicima BiH teže preživjeti u odnosu na susjede u europskim zemljama. Prosječna neto plata u martu ove godine u BiH je iznosila 1260 KM, dok je s druge strane prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom Republike Hrvatske za mart 2023. iznosila 1130 eura (2217 KM), odnosno gotovo dvostruko više.

Izravno vezana uz ovu problematiku je i tematika kupovne moći, a iz nedavno objavljenih podataka Europske statističke agencije (Eurostat) vidljivo je o kakvim se razlikama među državama radi. Naime, u kontekstu Europske unije najveći je BDP po stanovniku, prema standardu kupovne moći, zabilježen u Luksemburgu, čija je razina viša od dva i po puta od prosjeka Europske unije i iznosi 268 posto europskog prosjeka, dok se Bugarska nalazi na najnižoj razini s 57 posto prosjeka Europske unije.

Istodobno, bruto domaći proizvod po stanovniku, prema standardu kupovne moći u BiH, u 2021. godini iznosio je tek 33 posto prosjeka Europske unije.

Sve navedeno jasno upućuje na potrebu ubrzanja ekonomskih reformi kako bi se životni standard stanovnika BiH podignuo, a zemlja dodatno naglasila svoje komparativne prednosti kada govorimo o konkurentnosti gospodarstva.

Ohrabruje kako je politička situacija kao preduvjet ekonomskih reformi u posljednje vrijeme stabilizovana do te mjere da se sada može jasno govoriti o ubrzanju reformi kojima će se smanjiti porezno opterećenja rada, ubrzati birokratske procedure registracije tvrtki, započeti s digitalizacijom. Važan segment ekonomskog jačanja pruža se kroz otvaranje vrijednih programskih sektora unutar IPA III pretpristupnog fonda Europske unije, čija je vrijednost 14 milijardi eura (27,4 milijardi KM), a koja će za BiH značiti do sada neviđene prilike.

20.06.23. 12:23

Podaci za FBiH: U maju potrošačke cijene niže za 0,4 posto, godišnja inflacija 5,8 posto

Međutim, treba uputiti na činjenicu da sredstva nisu unaprijed alocirana po godinama za svaku od država, već će iznosi ovisiti o zrelosti programa, a to u prijevodu znači kako je politička stabilnost ključni segment o kojem će ovisiti sposobnost BiH da povuče veće iznose sredstava.

Ekonomske reforme

Za to vrijeme, a kada govorimo o položaju stanovnika BiH, svakako treba uputiti da usporavanje inflacije uz rast standarda, odnosno primanja, može voditi poboljšanju stanja u kućnim proračunima.

Rješenje je, naravno, u provedbi ekonomskih reformi, uključujući i radno zakonodavstvo, a sve u cilju stvaranja preduvjeta za jačanje domaćeg gospodarstva, rast plata, nove investicije koje uvijek rezultiraju i novim radnim mjestima te jačanjem ukupnog standarda.