Izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Christian Schmidt: Kako će se mijenjati birački odbori?

Više od stotinu je izmjena Izbornog zakona, koje je donio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Šta donose izmjene koje se odnose na biračke odbore? Nevladin sektor godinama upozorava da su oni najslabija karika izbornog procesa do sada, jer su predsjednike i potpredsjednike biračkih odbora birale političke stranke. To više neće biti praksa. Izmjenama Izbornog zakona, pokušava se spriječiti da jedna politička stranka ovlada biračkim odborom, ali i generalno da se smanji politički uticaj.

Birački odbori dosadašnjom praksom izbornog procesa ostavljali su najveću mogućnost manipulacije, zloupotrebe i trgovine. Centralna izborna komisija sada je zadužena za izbor predsjednika i zamjenike biračkih odbora. Ipak, članove i dalje imenuju stranke.

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

"Centralna izborna komisija sada bira predsjednike i zamjenike biračkih odbora gdje je neki glavni cilj zapravo da imamo te nestranačke ljude u biračkim odborima što do sada nije bio slučaj dok će ostale članove biračkih odbora imanovati politički subjekti, ali sada s dva nova uslova a to je da su on sada parlamentarna stranka i da imaju ovjerenu kandidatsku listu za izbore", kaže koordinator za odnose s javnošću Koalicije 'Pod Lupom' Hasan Kamenjaković. 

Novost je i to da će na biračkim mjestima biti javno istaknuta politička pripadnost svakog člana biračkog odbora uz njegovo ime i prezime.

"Ono što je negdje ključno, možda, u ovom trenutku jeste da se ove izmjene donesene na način da spriječe brojne izborne nepravilnosti kao što su trgovina mjestima u biračkim odborima i naravno sve one nepravilnost koje nastaju zbog samog ljudskog faktora ili uticaja političkih subjekata kroz članove biračkih odbora", dodao je Kamenjaković. 

U Transparency Internacinal ovakve izmjene smatraju velikim korakom bliže profesionalizaciji barem jednog dijela biračkih odbora. Pozitivno je i to koje stranke će birati članove biračkih odbora, jer u praksi će to značiti da će biti uključene samo političke stranke koje imaju mandate u vlasti.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH, kaže: "Da je upravo ovo bio jedan od najvećih problema jasno ukazuju analize Koalicije Pod lupom. Na prošlim izborima zabilježene su nepravilnosti, ali i kažnjavanje. U grafičkim prikazima ukazuje se na to kako su kažnjeni članovi biračkih odbora za trgovinu mjestima te kako su kažnjeni politički subjekti za trgovinu u biračkim odborima. 17 je političkih subjekta koji su kažnjeni sa više od 80.000 maraka. Pojedini su dobili zabranu rada u biračkim odborima na 4 godine."

Kako bi se praktično smanjila mogućnost za ove 'fiktivne' političke stranke koje se zapravo kandiduju na izborima samo da bi trgovale mjestima u biračkim odborima.

"Kao posljedica toga može biti povećano povjerenje birača u izborni proces što može opet dovesti da imamo veći izlaznost na izborima je mnogi birači ne izlaze na izbore jer ne vjeruju u izborni proces, ne vjeruju u dio izborne administracije jer će neko poništiti njegov glas.", rekao je Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH. 

Najveći posao je sada na Centralnoj izbornoj komisiji jer je veliki broj biračkih odbora. Prvi test za izbornu administraciju su Lokalni izborni. Doduše, radi se o pilot projektu u koji će biti uključeno deset općina, piše BHRT.