Izetbegović: Treba napraviti državu koja će privlačiti ljude da se vrate

Drugog dana mjeseca ramazana u studiju emisije Stil života u islamu Hayat TV-a gostovao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Ovo vrijeme se odrazilo na sve pore našeg života je uticalo i na „kočenje“ običaja koji su se prakticirali kako prije ramazana, tako i u ramazanu. Koliko je zapravo naša tradicija, naša kultura ostavila trag na današnji stil bošnjaka koji žive u Bosni i Hercegovini.

“Uticaj naše kulture koja je nastajala postupno kroz vijekove jači nego što su ljudi toga svjesni. Nekom prilikom sam pročitao u knjizi mog oca da i kada sunce zađe, još uvijek je toplo. Dakle, ta kultura koja se bazira na vjeri u jednog Boga i na onome šta je On naredio, šta zabranio, koja je kroz vrijeme nastala kao amalgan između naše i hrišćanske kulture, pa i paganski uticaj koji smo tu zatekli kao muslimani, je onaj bolji dio nas. Sasvim sigurno mi to volimo i želimo da sačuvamo”, govori u emisiji Izetbegović.

Kako i sam naglašava, ponekad nismo svjesni kako u našoj kulturi nije sve islamsko. Primjer navodi poštovanje hljeba gdje hrišćani imaju dan da slave kruh i to samo bosanski hrišćani, a nama kad ispadne hljeb mi ga poljubimo i na čelo stavimo, dodaje Izetbegović.

“Sve ono što je dobro, što je lijepo polahko se kroz vrijeme sedimentira, ono što je loše biva odbačeno, to je kultura jednog naroda i naša kultura je izvanredna. Kad pogledamo kakva je bosanska kuća, sofra, pjesma, kakvi su bosanski običaji, poštovanje komšiluka, ljudi jedni prema drugima. Koliko se to može sačuvati u modernom vremenu, vidjeti ćemo ali mislim da ćemo mi to čuvati jer je to onaj bolji dio nas.”

Historija i kretanje od perioda egzistencije i dolaska muslimana na ovom podneblju je bila i različita od jednog širokog geografskog prisustva pa sve do onih stalnih osporavanja kojima, nažalost, i dan danas svjedočimo.

“Generalno možemo reći da ne bi bilo evropske kulture da nije bilo islamskog uticaja, ona uopšte ne bi bila ovakva. Kada biste recimo izvukli nulu, ne znam kako bi kompjuteri radili ili kada biste jazz i rock gitaristima uzeli gitaru jer je to arapski instrument, nije španski. Kada biste samo uzeli ono što su muslimani donijeli matematici, astronomiji, filozofiji, hemiji, medicini, kada biste to izvukli iz evropske kulture… ona bi ostala krnjava. Zato možemo reći da smo mi suvlasnici evropske kulture. Mi smo integralni dio evropske kulture. Trebamo se tako i ponašati s ponosom kazati da smo muslimani”, ističe.

Za naše bosanskohercegovačke porodice kuća i zemlja su nešto najvrijednije u našem životu iako naš narod dočekuje ramazan u drugim zemljama, i u malim procentima se vraćaju na svoje ognjište i to u manjem bh. entitetu.

“Za sada možemo samo osporavati taj proces jer ne možemo da ponudimo, ovako Dejtonski organizovani, iako upoređuju Dejtonski sporazum sa luđačkom košuljom, a ja ga upoređujem sankim fiksatorima, gipsovima koji trebaju da se sačuvaju pacijenta, da se izliječe. Upravo to jednog dana treba skinuti i da se kreće odnosno napraviti jednu normalnu državu. Dakle, gledam na to kao jedno privremeno stanje koja mora proći jer nam pati ekonomija zbog toga, a i nažalost, mladi ljudi će da odlaze jer ih privlače dobro organizovane države, sistemi u kojima lako dobiju posao, imaju sigurnost i budućnost. Irska i Izrael su zemlje koje su jako poučne. Irska je bila tužna zemlja sa mali natalitetima sa užasno socijalnim problemima ali su onda napravili dobro organizovan sistem i države te su doživjeli nevjerovatan procvat. Sada imaju najveći natalitet u Europi. Jedini nemaju pad BDP u vrijeme pandemije koronavirusa. Tako i Bosna i Hercegovina može da bukne u pozitivnom smislu, posjedujemo priodne resure od nevjerovatnog geografskog položaja, čistih voda zemlje i to treba dobro organizovati i dobro koristi. Tada će se ljudi vraćati. Moramo se posvetiti dijaspori. Sile koje ne vole Bosnu i Hercegovinu, ne vole ni njenu dijasporu”, ističe predsjednik SDA u Ramazanskom programu.

“Muslimani su nekad bili prvorazredna svjetska sila – Ta vjera, ideologija i politika je ostavila izvanredne kulturne i materijalne ostatke iza sebe poput Alhambra u Andaluziji, Sulejmanija džamija u Turskom, prekrasne džamije u Iranu, i najljepši produkt indijske kulture Tadž Mahal. Pogled na svijet, snaga, samouvjerenost tadašnjih muslimana se materijalizirala kroz ove objekte”, dodaje Izetbegović.