Iz Ujedinjenih nacija pisali vlastima RS: "Zahtijevamo povlačenje spornog Nacrta zakona"
Specijalni izvjestioci za prava na slobodu mišljenja izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja Ujedinjenih nacija (UN) obratili su se pismom vlastima RS u kojem zahtjevaju da nacrt zakona po kojem je predviđena kriminalizacija klevete bude povučen sa zasjedanja Narodne skupštine RS.
Uz zahtjev da vlasti RS odustanu od uvrštavanja klevete u sistem krivičnog prava, oni su objasnili zašto ovaj potez nije u skladu sa najboljim praksama i važećim međunarodnima preporukama.
Na početku svog pisma oni su istakli da je BiH pružila dobar primjer ostatku regije kada je prije 20-ak godina dekriminalizovala klevetu, te je naglašeno da bi ponovo kriminalizovanje klevete dovelo do nazatka u stanju ljudskih prava.
Konaković odgovorio Vučiću: "Nećete krv poginulih u Novom Sadu prati krvlju naših žrtava"
Prenosimo ostatak pisma:
"Kriminalizacija klevete može imati negativan učinak na situaciju sa ljudskim pravima u zemlji, naročito na slobodan i inkluzivni politički diskurs, na pravo na traženje, dobijanje i širenje informacija, te na slobodu štampe. Usvajanje ovih izmjena i dopuna predstavljalo bi veliki nazadak u pravnom okviru za zaštitu slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini.
Takođe, predloženi amandmani bili bi u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, što uključuje i evropski region, gdje je nekoliko država članica EU i država sa kandidatskim statusom za EU ukinulo krivičnu klevetu, ili su poduzele korake ka njenom ukidanju. Ekselencijo, zbog toga pozivamo vlasti u Vašoj zemlji da pažljivo preispitaju ove izmjene i dopune, te da osiguraju poštivanje slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini.
Deutsche Welle piše: Kriminalizacija klevete pogoršava medijske slobode
"Kriminalizacija klevete može imati negativan učinak na situaciju sa ljudskim pravima u zemlji, naročito na slobodan i inkluzivni politički diskurs, na pravo na traženje, dobijanje i širenje informacija, te na slobodu štampe. Usvajanje ovih izmjena i dopuna predstavljalo bi veliki nazadak u pravnom okviru za zaštitu slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini.
Takođe, predloženi amandmani bili bi u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, što uključuje i evropski region, gdje je nekoliko država članica EU i država sa kandidatskim statusom za EU ukinulo krivičnu klevetu, ili su poduzele korake ka njenom ukidanju. Ekselencijo, zbog toga pozivamo vlasti u Vašoj zemlji da pažljivo preispitaju ove izmjene i dopune, te da osiguraju poštivanje slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini.
Prije nego ukažemo na konkretna pitanja u vezi sa predloženim izmjenama i dopunama Krivičnom zakoniku, želimo izložiti međunarodni okvir koji pokriva slobodu izražavanja. Članom 19.
Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR)1 određeno je da "svi imaju pravo zadržati svoja uvjerenja bez miješanja sa strane", te da "svi imaju pravo na slobodu izražavanja; to pravo obuhvata slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmeno, pismeno, tiskom ili umjetničkim oblikom, ili kojim drugim sredstvom prema svom ličnom izboru i bez obzira na granice". Ovo pravo ne obuhvata samo razmjenu informacija koje su povoljne za nekoga, već takođe i one koje su kritične, šokantne ili uvredljive.
Ograničenja na pravo na slobodu izražavanja moraju biti usklađena sa zahtjevima iz Člana 19 (3)., odnosno moraju biti utvrđena zakonom i moraju ispunjavati neki legitimni cilj, te moraju biti nužna i srazmjerna radi (a) poštivanja prava ili ugleda drugih, i (b) zaštite državne sigurnosti, javnog reda (ordre public), ili javnog zdravlja ili morala. Na Državi je teret dokazivanja da pokaže da su takva ograničenja u skladu sa Paktom. Komitet za ljudska prava je podsjetio da se ne smije obrnuti redoslijed u vezi između prava i ograničenja, odnosno između norme i izuzetka.
Pošto ograničavaju pravo na slobodu izražavanja, zakoni o kleveti podliježu usko definisanim zahtjevima iz Člana 19 (3). U skladu sa zahtjevom za legalnost u Članu 19(3)., nije dovoljno da se ograničenja na slobodu izražavanja formalno donesu kao domaći zakoni ili propisi. Ograničenja takođe moraju biti dovoljno jasna, pristupačna i predvidiva.
Zahtjev za postojanje nužnosti u Članu 19(3). podrazumijeva procjenu srazmjernosti ograničenja, u svrhu osiguravanja da su ograničenja „usmjerena na određeni cilj i da ne zadiru na neprimjeren način u prava ciljanih lica". Miješanje u prava trećih lica nastalo na taj način takođe mora biti ograničeno i "opravdano u pogledu interesa koji podržavaju ovakvo narušavanje". Ograničenja moraju biti "instrument sa najmanjim narušavanjem među instrumentima kojim se može postići željeni rezultat".
Protest novinara u Banjoj Luci: Političarima ostavili olovke da pišu po svojoj mjeri
Komitet za ljudska prava je naglasio da zakoni o kleveti "ne smiju, u praksi, služiti za gušenje slobode izražavanja", kao i da Države trebaju razmotriti dekriminalizaciju klevete. Komitet je potcrtao važnost pažljive izrade zakona o kleveti, kako bi se osigurala puna usklađenost sa Članom 19(3). Ovo uključuje izbjegavanje pretjeranih kaznenih mjera, kao i valjane odbrane, uključujući i javni interes u ovoj materiji i odbranu istine. Komitet je takođe naglasio da primjenu krivičnog prava treba omogućiti samo u najozbiljnijim predmetima, te da služenje zatvorske kazne nikad nije odgovarajuća kazna.
Praksa u Državama je pokazala da se zakoni o krivičnoj kleveti često koriste protiv novinara, političkih protivnika, branilaca ljudskih prava i drugih lica koja su kritički nastrojena prema dužnosnicima i politikama vlasti. Tužilačke ovlasti Države se zapravo koriste kako bi se ućutkala legitimna politička kritika. Zakoni o kleveti nikad se ne trebaju koristiti da bi se spriječilo kritikovanje javnih ličnosti.
Ostatak teksta pročitajte na linku koji su objavile Nezavisne novine.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
