Danas ističe rok CIK-a BiH: Izabrani zvaničnici moraju se izjasniti o mandatima

Izabranim zvaničnicima koji su na Općim izborima 2026. godine osvojili mandate u zakonodavnim tijelima, a istovremeno obavljaju izvršne funkcije, danas, 10. novembra, ističe rok da Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH) dostave potrebnu dokumentaciju i izjasne se o tome hoće li svoje mandate staviti u mirovanje.

Krajnji rok za dostavljanje izjava o prihvatanju mandata i zahtjeva za njegovo stavljanje u mirovanje je danas do 16 sati. Uz zahtjev je potrebno dostaviti i kopiju akta o imenovanju na izvršnu funkciju.

Podnošenje zahtjeva

Prema podacima koje je jučer potvrdio član CIK-a BiH Suad Arnautović, do jučer ujutro je ovoj instituciji podnesen 21 zahtjev nosilaca izvršnih funkcija za stavljanje u mirovanje mandata osvojenih na Općim izborima 2026. godine. Istovremeno su četiri delegata u Domu naroda Parlamenta BiH podnijela ostavke zbog preuzimanja mandata u Predstavničkom domu državnog parlamenta.

Trending

Mostarske kristalne noći i dani: Ni Hajrudinov polumjesec ne osta…

Zahtjeve za mirovanje mandata podnijelo je pet gradonačelnika i načelnika Pala, Odžaka, Bosanske Krupe, Ilidže i Zenice, dva potpredsjednika Federacije BiH te četiri ministra u Vijeću ministara BiH. Među njima su i ministri u entitetskim i kantonalnim vladama: po jedan u vladama Federacije BiH i Republike Srpske, tri u Vladi Srednjobosanskog kantona, dva u Vladi Kantona Sarajevo te po jedan u vladama Bosanskopodrinjskog, Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona.

Pored toga, dvije osobe na izvršnim funkcijama u Vladi Unsko-sanskog kantona podnijele su ostavke zbog preuzimanja mandata u zakonodavnom tijelu. CIK je zaprimio i jednu izjavu o odbijanju mandata u Skupštini Posavskog kantona te 20 ostavki u gradskim i općinskim vijećima i skupštinama.

Ovo je prvi put da se u implementaciji izbornih rezultata primjenjuju odredbe članova 1.8a, 1.8b i 1.8c Izbornog zakona BiH, koje su stupile na snagu u martu 2024. godine. Njima je regulisana situacija u kojoj izabrani član zakonodavnog tijela istovremeno obavlja izvršnu funkciju. U takvim slučajevima mandat u zakonodavnom organu stavlja se u mirovanje za vrijeme obavljanja izvršne funkcije.

Osoba može zatražiti reaktiviranje mandata

Izvršnim funkcijama smatraju se, između ostalog, pozicije članova Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH, predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH i Republike Srpske, članova entitetskih i kantonalnih vlada, gradonačelnika i načelnika općina. Kada CIK BiH donese odluku o mirovanju mandata, on se dodjeljuje sljedećem kandidatu s iste redovne ili kompenzacijske liste. Mirovanje stupa na snagu petog dana od podnošenja pisanog zahtjeva, a zamjenski kandidat za to vrijeme preuzima sva prava i dužnosti izabranog zvaničnika. Po prestanku obavljanja izvršne funkcije, osoba čiji je mandat bio u mirovanju može zatražiti njegovo ponovno aktiviranje. Za podnošenje zahtjeva ima osam dana, dok CIK odluku o aktiviranju mandata i prestanku zamjenskog mandata donosi najkasnije u roku od 15 dana. Mirovanje mandata, u pravilu, ne može trajati kraće od šest mjeseci, osim u zakonom predviđenim slučajevima.

Po završetku konstituiranja zakonodavnih tijela na svim nivoima vlasti, CIK BiH i nadležna parlamentarna tijela pristupit će provođenju posrednih izbora. Tada će biti izabrano 15 delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, 80 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i 28 delegata u Vijeće naroda Republike Srpske. Slijedi i izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.