Interparlamentarni susreti: Razgovor o ustavnim reformama

U Sarajevu se danas i sutra održava 12. susret delegacije Parlamentarne skupštine BiH i delegacije Evropskog parlamenta u čijoj su nadležnosti odnosi sa zemljama jugoistočne Evrope.

Današnji susret bio je posvećen političkoj situaciji u BiH i pitanju ustavne reforme, dok će sutrašnja sesija započeti razgovorima o viznom režimu.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH Dimitris Kourkoulas je ocijenio da je lista neučinjenih stvari također duga.

Naglasio je pitanje ustavne reforme u zemlji, dovodeći ga u kontekst implementacije nedavne odluke u predmetu „Sejdić i Finci“ Evropskog suda za ljudska prava te dodao da je poštivanje osnovnih ljudskih prava obavezno za BiH, koja nije učinila mnogo na obećanoj reformi vlastitog izbornog zakonodavstva.

„Raduje nas iskazana politička volja da se ispoštuje odluka Evropskog suda, a bit će vrlo pozitivno ako se to desi i prije narednih izbora u zemlji. Vlasti zemlje moraju odlučiti kako ispoštovati odluku“, riječi su ovog zvaničnika.

On uime ostalih evropskih partnera očekuje konstruktivni angažman bh. vlasti kako bi zemlja ponovno dobila zamajac na ispunjavanju uslova za liberalizaciju viznog režima koji je postigla nakon Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i u međuvremenu izgubila.

Kourkoulas je rekao da su evropski partneri osigurali 400 miliona eura evropske pomoći do 2012. godine za neophodne reforme u zemlji i dodao da očekuju provođenje jedinstvenog popisa stanovništva u BiH s minimalnim brojem obaveznih pitanja, među kojima i onih o socioekonomskim uslovima, dok vlastima BiH ostaje na volju da odluče o dodatnim pitanjima.

Kourkoulas najavljuje također 30 milona eura iz IPA fondova za paket protiv ekonomske krize u BiH te 100 milliona pripremljenih ako BiH ispuni sporazume s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Ovaj diplomat je zabrinut za budućnost aranžmana s MMF-om jer uslovi za drugu tranšu još nisu ispunjeni dokraja. Stoga naglašava da treba usvojiti određene zakone, na šta se BiH obavezala sklapanjem aranžmana.

Inzko: Ustavna reforma ključ za stabilnost

Prema diskusiji visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka u današnjem dijelu ovog interparlamentarnog susreta veoma je bitno da Evropski parlament sačuva svoj snažni interes za BiH. Ustavna reforma je ključ za stabilnost političke klime u BiH koja ne treba da se boji ustavnih promjena, dodaje on.

Inzko naglašava da se na predstojećem sastanku Vijeća za implementaciju mira neće moći reći da su u zemlji ispunjeni uslovi za tranziciju Ureda visokog predstavnika.

Član Komisije za evropske integracije i poslanik u državnom parlamentu u BiH Božo Ljubić rekao je da implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava naprosto nije moguće zanemariti, već je samo pitanje kako to učiniti.

Ljubić, čiji je stav da u BiH nisu ugrožene samo manjine, već i predstavnici konstitutivnih naroda u entitetima, a hrvatski narod i na državnom nivou odlučivanja, naglašava da presudu treba iskoristiti kao povod za hitnu reformu Ustava BiH i prije narednih izbora i tako učiniti korak ka eliminiranju diskriminacije ne samo prema manjinama nego i konstitutivnim narodima u pojedinim sredinama.

Novi ustav je moguće postići samo multilateralnom međunarodnom konferencijom, a do reforme doći pametnom kombinacijom dvaju principa - teritorijalizacije i institucionalne autonomije, naglasio je Ljubić.

BiH evoluirala značajno, ali ne i dovoljno

Alejandro Enrique Alvargonzales San Martin, ambasador Španije u BiH, uime ureda predsjedavajućeg Evropskom unijom, poručio je tokom današnje sesije da su u Bosni i Hercegovini koju on rado želi vidjeti u „evropskom klubu“ trenutno akutna tri problema.

Socijalno-političke nevolje otežavaju proces stvarnog pomirenja nakon ratnih sukoba naveo je kao samo dio tih problema.

Akcentirajući u svojoj diskusiji upravo potrebu pomirenja, ovaj diplomat je kazao da trenutno dejtonsko rješenje BiH nije generator tog procesa, naprotiv.

Iako međunarodna zajednica nije uspjela u dosadašnjim nastojanjima vezanim za ustavnu reformu, ovaj španski diplomat nije potpuni pesimist, kako je naveo, jer je BiH u zadnjih 10 godina evoluirala značajno, smatra on, mada ne i dovoljno.

„Moramo zajedno djelovati na pomirenju u zemlji“, njegove su riječi, kao i poruka da zemlji ne obećava nikakvu budućnost to što je u nekim njenim dijelovima na sceni segregacija u obrazovanju naprimjer.

Eduard Kukan, predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope, koji je također govorio u današnjem dijelu interparlamentarnog susreta, izrazio je nadu da će evropski partneri doprinijeti dijalogu bh. lidera da bi se dosadašnji jako dobri ali ne i dovoljni rezultati u ispunjavanju uslova za liberslizaciju viznog režima završili uspješnim okončanjem tog procesa.

radiosarajevo.ba