IGK: Blaga kazna za Stanišića i Simatovića, zaslužili su doživotni zatvor

Presuda Međunarodnog mehanizma za krivične sudove je utvrdila bitne historijske, sudske činjenice sa kojima će se Srbija morati suočiti po pitanju uloge u agresiji i činjenju i podržavanju zločina u BiH, ističu iz Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK).

"Historijski je važno što presuda utvrđuje postojanje srbijanskog, kriminalnog udruženog zločinačkog poduhvata od avgusta 1991. godine sa ciljem trajnog nasilnog uklanjanja nesrpskog stanovništva iz velikih dijelova Hrvatske i BiH.
Historijski je važno što je presudom jasno utvrđeno da je trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva bio cilj koji su zajedno dijelili politički rukovodioci Srbije, tzv. Srpske Republike BiH i samoproglašenih autonomnih oblasti u Hrvatskoj u kojem je sudjelovao određeni broj političkih, vojnih ili policijskih zvaničnika iz Srbije, RS te iz SAO Krajine u Hrvatskoj", navodi se u saopćenju IGK.

Naglašavaju historijsku važnost što je presuda potvrdila učešče velikodržavnog režima Slobodana Miloševića u agresiji na BiH. Miloševićeve tajne službe bile su u BiH i krive su za genocid i druge brojne zločine koji su počinjeni nad Bošnjacima i drugim nesrpskim stanovništvom.

"Što se tiče individualne odgovornosti Stanišića i Simatovića kazna od 12 godina je preblaga i nezadovoljavajuća, kao i činjenica da, pored Bosanskog Šamca, nisu proglašeni krivim za sve zločine iz optužnice. Očekujemo da će to biti ispravljeno u žalbenom postupku. Stanišić i Simatović su zaslužili doživotni zatvor jer su bili i idejni tvorci, kreaotori ali i izvršioci kriminalnog velikonacionalističkog projekta Velika Srbija", ističu iz IGK.

Oni su kao obavještajci bili bitni i elitni dio kriminalnog udruženog zločinačkog poduhvata koji je imao cilj ostvariti Veliku Srbiju agresijom i genocidom. Ako su Karadžić i Mladić zasluženo dobili doživotni zatvor, onda Stanišić i Simatović su morali biti presuđeni isto, stav je IGK.

I ako se Međunarodni mehanizam za krivične sudove suočio sa povijesnim, naučno istraživačkim činjenicama o agresiji Srbije na RBiH, pravda je djelimično zadovoljena.

"Samo djelimično je pobjedilo međunarodno pravo i međunarodna pravda. I ako su idejni tvorci, stratezi i glavni realizatori kriminalnog udruženog zločinačkog poduhvata ostali van potrebne sudske presude, Srbija nije amnestirana. IGK podsjeća da je Haški tribunal donio osam presuda – tri za agresiju Srbije, pet za agresiju Hrvatske. Presuđeno je političko, vojno i policijsko rukvodstvo Republike Srbije. I Tuđman i Milošević se nalaze u kriminalnom udruženom zločinačkom poduhvatu kada je u pitanju BiH. Presuđen je zločin genocida u Srebenici i silovanje Bošnjakinja kao ratni zločin.

Uloga Srbije u agresiji na RBiH dobro je poznata. Srbija je planirala, organizovala i izvodila agresiju i genocid u RBiH u periodu 1992.-1995. godine. Sudske presude nisu mogle da dokažu sve ono do čega je svjetska nauka o genocidu u naučnim istraživanjima došla. Svjetska nauka o genocidu ima preko 200 naučnih djela gdje pokazuje da je na RBiH izvršena agresija, da je nad Bošnjacima počinjen genocid, a da je Republika Srbija organizovala, planirala i izvodila agresiju i genocid. Milošević je kriminalnim sredstvima uz pomoć vojske i policije, odnosno državne bezbjednosti kriminalnim udruženim zločinačkim poduhvatom pokušao stvoriti Veliku Srbiju.

Naučno istraživačke, odnosno historijske činjenice o agresiji i genocidu u RBiH zajedno sa bogatom sudskom dokumentacijom i zaostavštinom oba međunarodna suda u Hagu ostaju trajno svjedočanstvo o največem zločinu poslije holokausta u Evropi i poruka budućim generacija da navedenu građu koriste u svojim istraživanjima i tako doprinese istini, pravdi i kulturi sjćenja kao bitnim elementima bolje budućnosti kako BiH i regiona, tako i svijeta.

IGK će putem svoga Internacionalnog ekspertnog tima, a u saradnji sa institucijama i organizacijama koje predstavljaju žrtve agresije i genocida tražiti od Tužilaštva Haškog tribunala da se krene u novi žalbeni postupak.

Bosanskohercegovačka zemlja je mjesto strašnih ratova, agresija, genocida, mjesto varljivog mira, ali i mjesto gdje se umiralo, ponovo rađalo i uvijek vjerovalo u nadu u bolju budućnost sa istinom i pravdom, bez obzira na pasivnost međunarodne zajednice u odbrani bosanskohercegovačke države od agresora, bez obzira na neke neshvatljive presude međunarodnih sudova koje su štetile istini i pravdi, bez obzira na do sada u društvenoj nauci neviđeni dejtonski eksperiment koji je legalizujući rezultate agresije i genocida oduzeo dio bosanskohercegovackog suvereniteta", navodi se u saopćenju IGK.