Iako je u BiH 750 masovnih grobnica, dio nestalih nikada neće biti pronađen

Proces traženja i identificiranja odvija se sporo ako se uzme u obzir da je od kraja rata u BiH prošlo više od dvije decenije. Mnogi posmrtni ostaci su u potpunosti uništeni pa se jedan dio nestalih osoba nikada i neće pronaći.

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić govorila je o broju nestalih, ekshumacijama, ali i procesu traženja posmrtnih ostataka od kojih veliki broj nikada i neće biti pronađen.

Institutu za nestale osobe BiH i svim komisijama koje su se, prije Instituta, bavile traženjem nestalih osoba, ukupno su prijavljene 34.964 osobe.

"Dakle, ovo još uvijek nije precizan broj jer se radi verifikacija odnosno provjera svake nestale osobe. Nakon završene verifikacije, svaka nestala osoba će imati dosije u printanoj i elektronskoj formi. Moguće je da će se neka imena brisati sa ove liste nestalih osoba. Pretpostavljamo da je oko 32.000 ukupno nestalih na području BiH. Od tog broja, do danas pronađeno je 25.500 posmrtnih ostataka. Naime, 23.500 identificirane su i predate porodicama kako bi ih dostojanstveno ukopali. Još uvijek 2.000 nisu identificirane i njihovi posmrtni ostaci nalaze se u 12 objekata na području cijele BiH. Dakle, leže kao N.N. osobe odnosno neidentificirani posmrtni ostaci. Još uvijek se traga za 7.175 nestalih osoba", pojasnila je Čengić.

Ni ovo nije konačan broj jer se nestale osobe još uvijek mogu prijaviti Institutu za nestale osobe BiH.

"Mi na godišnjem nivou imamo oko 50 novih prijava. Proces prijavljivanja je još uvijek otvoren, bez obzira što je prošlo toliko godina od njihovog nestanka", izjavila je Čengić.

U BiH pronađeno 750 masovnih grobnica

Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj je u protekle dvije decenije pronađeno 750 masovnih grobnica iz kojih su ekshumirane hiljade posmrtnih ostataka.

"Do sada, na području BiH, pronađeno je 750 masovnih grobnica, ostale su pojedinačne, a riječ je o hiljadama pojedinačnih lokaliteta gdje su pronađeni posmrtni ostaci žrtava iz proteklog rata. Brojne masovne grobnice su sekundarnog karaktera, odnosno riječ je o izmještenim masovnim grobnicama. Sa primarnog lokaliteta, gdje su žrtve prvobitno bile ukopane, kako se nikada ne bi pronašli i kako bi se tijela sakrila i uništena, izmiještani su iz primarnih grobnica na druge udaljene lokalitete. Nije rijetka situacija da se od jedne primarne masovne grobnice pravilo više sekundarnih odnosno izmještenih grobnica što je dovelo do nekompletnosti skeleta", izjavila je Čengić.

Tako da imaju slučajeve da su dijelove skeleta pronašli u jednoj masovnoj grobnici, a druge dijelove u drugoj ili trećoj ili više masovnih grobnica, koje su jedna od druge udaljene i po nekoliko desetina kilometara.

"Karakteristika genocida u Srebrenici iz jula '95. godine jesu upravo sekundarne odnosno izmještene masovne grobnice. Od ukupno 95 masovnih grobnica, koliko je pronađeno na području Srebrenice, svega sedam je primarnog karaktera, sve ostale su sekundarne grobnice. Cilj je bio uništiti posmrtne ostatke kako bi se tijela sakrila ili potpuno uništila, kako se zločin ne bi dokazao", istakla je Čengić.

To je otežalo cijelu situaciju i nanijelo dodatnu bol porodicama koje su morale da odlaze u centre za identifikaciju i identificiraju dio po dio tijela.

"U mnogim slučajevima u Potočarima ukopani su nekompletni posmrtni ostaci. Mi svake godine nakon kolektivne dženaze 11. jula, imamo reasocijaciju. I ove godine smo reasocirali 80 žrtava, dakle, otkopano je 80 mezara i dodati su naknadno pronađeni i identificirani djelovi tijela. U oktobru planiramo i novu reasocijaciju kada bi trebali da otkopamo 60 mezara i dodamo naknadno pronađene dijelove tijela. Neke mezare otkopavali smo i dva puta", pojasnila je Čengić.

Prijedor - grad sa najviše masovnih grobnica

Pored Srebrenice veliki broj masovnih grobnica pronađen je i na području Prijedora.

"Kada je u pitanju Prijedor, njegova karakteristika su brojne masovne grobnice. To je grad sa najvećim brojem masovnih grobnica u BiH. Pronađeno je 99 masovnih grobnica iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Prijedora. Najveći broj žrtava hrvatske nacionalnosti u cijeloj BiH ubijen je na području Prijedora", naglasila je Čengić.

Prijedorske žrtve pronađene su na području Prijedora, ali i brojnih drugih gradova. Dakle, izmiještani su na druge lokalitete s ciljem da se ne pronađu žrtve.

"Brojne žrtve pronađene su u prijedorskim rudnicima - Jakarina Kosa, Ljubija, Tomašica...I na području Srebrenice i Prijedora, nažalost, još uvijek se traga za velikim brojem žrtava, 760 na području Prijedora, a više od 1.000 na području Srebrenice. To su dva grada u BiH gdje su se i desili najveći zločini. Osim Prijedora i Srebrenice najveći broj žrtava za kojima se još uvijek traga je na području Foče, Višegrada, Vlasenice, Zvornika i Rogatice", poručila je Čengić za AA.

Dvije hiljade neidentificiranih posmrtnih ostataka

U Podrinje identifikacionom projektu u Tuzli nalazi se skoro 170 identificiranih posmrtnih ostataka. Identiteti su utvrđeni na temelju DNK analize, za jedan broj, njih 43 i porodice su potvrdile identitet ali zbog nekompletnosti posmrtnih ostataka nisu se još odlučili na ukopa. Čekaju da se pronađu još neki dijelovi tijela.

"Kada je riječ o Šejkovači u Sanskom Mostu, 469 žrtava se nalazi u ovom identifikacionom centru s tim da se u ovom broju nalaze i posmrtni ostaci žrtava sa Korićanskih stijena. Ekshumacija je rađena u septembru prošle godine i ekshumirano je 135 posmrtnih ostataka. Dakle, za jedan dio njih utvrđen je identitet, 49 identiteta ali tamo smo pronašli 86 lobanja pa očekujemo najmanje 86 identiteta koji bi možda mogli biti ukopani na zajedničkoj dženazi u Prijedoru - 20. jula 2019. godine. U 12 objekata na području BiH imamo 2.000 neidentificiranih posmrtnih ostataka. Nisu svi iz proteklog rata. Jedan dio nije identificiran jer nema DNK podudaranja, u nekim slučajevima su ubijene kompletne porodice pa nema krvi za identifikaciju", kazala je Čengić.

Moguće je da postoji i jedan određeni broj slučajeva grešaka pri klasičnoj identifikaciji.

"Klasična metoda identifikacije koja je rađena do 2001. godine nije toliko pouzdana kao DNK metoda odnosno ona ima veću pouzdanost ukoliko se primjenjuje neposredno nakon smrti. Međutim, ukoliko se primjenjuje nekoliko godina nakon smrti njena pouzdanost smanjuje i moguće su greške pri klasičnoj identifikaciji. Moguće je da je došlo do zamjene odjeće, a samim tim i dokumenata koji su pronađeni uz skelete", izjavila je Čengić.

U narednom periodu će uzimati krv od porodica koje su klasično identificirale posmrtne ostatke članova porodice. Njihova krv će se potom upoređivati sa posmrtnim ostacima koji se nalaze u ovih 12 objekata.

Traganje za posmrtnim ostacima, kako je kazala, su velike traume za porodice nestalih.

"Jako je teška situacija kada porodica zna da je pronađena samo jedna kost, pogotovo kada je prošlo jako puno vremena i kada je većina njih izgubila nadu da će se ikada pronađi još nešto od dijelova tijela. Svjesni su da se oni više nikada neće pojaviti, svjesni su da su mrtvi, da su ubijeni. Mnoge porodice su izgubile nadu i mi smo svjesni te činjenice da ulazimo u treću deceniju traganja za posmrtnim ostacima. Činjenica je da svi neće biti ni pronađeni, jedan dio će zauvijek biti 'nestali' jer njihovi posmtni ostaci su potpuno uništeni. U nekim slučajevima su spaljeni, a u drugim se nalaze na dnu rijeka i jezera i nemoguće ih je pronaći", pojasnila je Čengić.

Sigurno je, istakla je, da će ovaj proces traženja i identificiranja nestalih osoba, trajati sve dok postoje oni koji čekaju da se pronađu posmrtni ostaci njihovih najmilijih.

"Sve dok su živce majke, sestre, djeca koja tragaju za posmrtnim ostacima članova porodice, trajat će i proces traženja nestalih osoba", poručila je Čengić.