I tu smo na posljednjem mjestu u Evropi: Samo 2 posto teritorije BiH spada u zaštićena područja

"BiH je sa svojih dva posto teritorije pod formalnom zaštitom, na posljednjem mjestu u Evropi. Prijedlozi o zaštiti novih područja su skoro u potpunosti blokirani unutar entitetskih i kantonalnih parlamenata, dok se istovremeno i u postojećim zaštićenim područjima nastavlja nesmanjena eksploatacija prirodnih resursa. Ekonomske koristi  (200 do 300 milijardi eura godišnje) od mreže zaštićenih područja Natura 2000, uspostavljene unutar zemalja članica EU, daleko nadilaze godišnje troškove upravljanja i zaštite mreže ( 5,8 milijardi eura godišnje)“, naglasio je Anes Podić iz Eko akcije Sarajevo, komentirajući jučer objavljeni dokument Stanje životne sredine u Evropi. 

Ovaj dokument jednom u pet godina objavljuje Evropska agencija za životnu sredinu, a sagledava trendove u oblasti životne sredine kako bi se državne politike i planovi prilagodili stvarnoj situaciji. Izvještaj se sastoji iz centralnog dijela i pojedinačnih izvještaja za svaku zemlju evropskog kontinenta.

Ekološke organizacije iz cijele BiH ovim povodom još jednom naglašavaju hitnu potrebu za kvalitetnijim zakonodavstvom i njegovim provođenjem u oblasti životne sredine. 

"U našoj zemlji usvojen je veliki broj zakona, pravilnika i međunarodnih standarda u sektoru životne sredine. Iako je ovo osnova za bitne reforme i dalje ostaje problem provođenja ovakvih dokumenata, čemu svakodnevno svjedočimo i već duže vremena upozoravamo", istaknula je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu. 

„Stalni problem je nepotpuno usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnim naslijeđem EU, nedostatak strategija iz sektora životne sredine i energetike na nivou Bosne i Hercegovine ili usklađivanja entitetskih i suštinsko odstupanje od evropskih standarda i obaveza ulaganjem u prljave i neobnovljive izvore energije“, dodao je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle. 

Izvještaj pored drugih problema naglašava: 

• nedostatke u praćenju i reagiranju na nelegalnu eksploataciju šumskih resursa, 
• neodgovarajući tretman otpadnih voda, te 
• zagađenje zraka. 

Još jednom je konstatirano vrijedno biološko naslijeđe Bosne i Hercegovine, koje obiluje rijetkim i endemičnim vrstama flore i faune.

“Uslijed klimatskih promjena elementarne nepogode naročito negativno utječu na životnu sredinu, tim više što se poduzimaju neadekvatne mjere zaštite kojima se još više pogoršava stanje prirodnih resursa. Haotična i nekontrolirana eksploatacija šljunka i pijeska iz vodenih tokova i s obala rijeka dovela je do totalne degradacije riječnih obala, a naročito šumskog i močvarnog pojasa uz njih”, dodala je Snežana Jagodić Vujić iz Eko puta iz Bijeljine.

Bosna i Hercegovine je sa svojih dva posto teritorije pod formalnom zaštitom, na posljednjem mjestu u Evropi. Prijedlozi o zaštiti novih područja su skoro u potpunosti blokirani unutar entitetskih i kantonalnih parlamenata, dok se istovremeno i u postojećim zaštićenim područjima nastavlja nesmanjena eksploatacija prirodnih resursa“, naglasio je Anes Podić iz Eko akcije Sarajevo.

„Kako Državni izvještaj o stanju životne sredine u BiH za 2012. godinu nije prikazao stvarno stanje kvalitete zraka u BiH, istu grešku je naslijedio i EU izvještaj. Nedostatak sistema za monitoring kvaliteta zraka i validnih rezultata mjerenja doveo je do zanemarivanja problema industrijskih sredina, kao što su Zenica, Lukavac, Kakanj, Tuzla, Brod, koji problem zagađenog zraka imaju i u ljetnom, a ne samo u zimskom periodu“, izjavio je Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.  

Organizacije su osim problema u zakonodavstvu ponovo istaknule i konkretne probleme vezane za aktuelne planove za nove termoelektrane na ugalj, hidroelektrane na najznačajnijim i najvrednijim rijekama, upravljanje otpadom, adaptacije na klimatske promjene, obrazovanje u oblasti održivog razvoja i sl.

Ovo saopćenje potpisale su: 

Kontakt osobe za više informacija:

Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu, Banja Luka, natasa.crnkovic@czzs.org, 051/433-142, 065/604-438

Denis Žiško, Centar za ekologiju i energiju, Tuzla, denis.zisko@ekologija.ba, 035/249-310, 061/140-655

Organizacije koje šalju saopćenje su sljedeće organizacije za zaštitu okoliša: 

• Centar za životnu sredinu, Banja Luka
• Centar za ekologiju i energiju, Tuzla
• Ekotim, Sarajevo
• Arbor Magna, Banja Luka
• Naša baština, Tomislavgrad
• Eko Leonardo, Priboj/Lopare
• Eko element, Bugojno
• Sanus, Prijedor
• Ekološka koalicija unskog sliva, Bihać/Prijedor
• Centar za održivi razvoj i ekologiju CORIE, Trebinje
• Centar za krš i speleologiju, Sarajevo
• PD Željezničar, Sarajevo
• Eko put, Bijeljina
• Eko zorum, Zenica
• Omladinsko udruženje Nova vizija, Novi Travnik
• Društvo za zaštitu i istraživanje biodiverziteta, Banja Luka
• Zeleni Neretva, Konjic
• Arhus centar, Sarajevo
• Eko akcija, Sarajevo
• Eko most, Mostar