Hrvatski ministar vanjskih poslova: Zalagat ćemo se da BiH počne pregovore s EU do kraja godine

Hrvatska će se zauzimati da se pregovori o pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji otvore do kraja ove godine, ali i BiH sa svoje strane mora napraviti svoj dio posla, izjavio je u četvrtak hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

"Zalagat ću se i apelirat ću da se do kraja godine otvore pregovori s Bosnom i Hercegovinom. Spremni smo uložiti napore da u tome pomognemo Bosni i Hercegovini, ali i njeni politički čelnici moraju se snažno zalagati za to", rekao je Grlić Radman prije početka sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje zajedničko je tijelo BiH i EU-a i zaduženo je za praćenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ti sporazumi su namijenjeni za zemlje zapadnog Balkana s ciljem da ih pripremi i približi članstvu u EU-u. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje čine predstavnici država članica i Komisije s jedne strane i predstavnici Bosne i Hercegovine s druge strane.

Trending

Ovo zanimanje je najbolje plaćeno u susjedstvu BiH: Mjesečna bruto plaća veća je od 6.000 KM

Ministar Grlić Radman je rekao da dolazi na sastanak kako bi izrazio podršku predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto i pohvalio ono što je dosad ta vlada na državnoj razini postigla u području pravosuđa, javnih nabava, jačanju suradnje s Europskom unijom i njezinim agencijama. Europska unija sa svoje strane ističe da je za otvaranje pregovora s BiH ključno ispuniti 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo.

"U trenutačnom geopolitičkom kontekstu, EU naglašava hitnost da zemlja krene naprijed na svom putu prema EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU-u utvrđenih u Mišljenju Komisije koje je Vijeće odobrilo 2019.", kaže se u pripremnom dokumentu Vijeća za ovaj sastanak u koji je Hina imala uvid.

Krišto je izjavila novinarima prije početka sastanka kako očekuje da EU prizna napredak koji je zemlja postigla od formiranja vlade na državnoj razini.

19.07.23. 19:00

Krišto sa Borrellom i Varhelyem uoči sastanka Vijeća za pridruživanje između BiH i Evropske unije

U dokumentu Vijeća EU-a pozivaju se politički čelnici da hitno provedu svoje obaveze koje su preuzeli, posebicu one iz sporazuma postignutog u junu prošle godine u Bruxellesu kao i one koje su preuzeli nakon toga da hitno dovrše ustavnu i izbornu reformu sukladno ključnim prioritetima.

Na sastanku koji je 12. juna prošle godine organizirao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, čelnici bosanskohercegovačkih političkih stranaka suglasili su se s dokumentom pod nazivom "Politički dogovor o načelima za funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu koja napreduje na europskom putu". EU također poziva BiH da ispunjava svoje obaveze koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i da hitno naprave i usvoje nacionalni program za usklađivanje s europskom pravnom stečevinom.

U dokumentu EU-a se izražava "ozbiljna zabrinutost" zbog zakonodavnih inicijativa i najava iz bosanskohercegovačkog entiteta RS koje idu u suprotnom smjeru od puta prema Eu-u, što "uključuje secesionističku retoriku i dovodi u pitanje ustavni poredak zemlje".

S takvom formulacijom se ne slaže ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, koji je i zamjenik predsjedateljice Vijeća ministara iz reda srpskog naroda. On je uoči sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje izjavio da se "RS i predsjednika Milorada Dodika ni jednom kontekstu ne može dovesti u poziciju krivca za stanje u BiH".

19.07.23. 13:35

Denis Bećirović: 'Pozivam EU da se snažnije suprostavi rušiteljima Dejtonskog sporazuma'

"Nažalost, u nekim elementima je bilo takvih tendencija i to je za mene potpuno neprihvatljivo. Mislim da ne možemo prihvatiti jednu takvu formulaciju u zajedničkoj izjavi", rekao je Košarac.

U stajalištu Vijeća EU-a takođe se izražava žaljenje što Ustav BiH i dalje nije usklađen s Europskom konvencijom o ljudskim pravima: "Što se tiče institucionalnih mehanizama, koji su postavljeni Daytonskim mirovnim sporazumom, Bosna i Hercegovina treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju građana, posebice rješavanjem presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci."

Stoga EU ponavlja da se u inkluzivnom procesu pristupi ograničenoj ustavnoj i izbornoj reformi "kroz istinski dijalog i u skladu s europskim standardima kako bi se uklonili svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu".

EU naglašava da se ne smiju poduzimati nikakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi provedbu presude Sejdić-Finci i povezanih presuda Europskog suda za ljudska prava učinili izazovnijim ili bi dodatno produbili podjele.