Historija demantuje njegove tvrdnje: Dodik hoće da predloži da se Sarajevska hagada "vrati" u Izrael

Predsjednik stranke SNSD-a Milorad Dodik boravi u Jerusalemu, gdje je zajedno s v.d. predsjednicom RS Anom Trišić-Babić najavio niz zvaničnih sastanaka s izraelskim zvaničnicima.

Tokom posjete, Dodik je predsjedniku Izraela Isaku Hercogu predložio da se Sarajevska hagada vrati u Izrael, tvrdeći da je riječ o predmetu političke zloupotrebe jevrejske kulturne baštine.

U objavi na društvenoj mreži X, Dodik je naveo da Hagada ne smije biti sredstvo političkog obračuna te da njeno simboličko korištenje protiv Izraela vrijeđa jevrejski narod. Također je napisao da je namjera korištenja replike Hagade za finansiranje aktivnosti u Gazi izraz netrpeljivosti prema Jevrejima.

Trending

Historija demantuje njegove tvrdnje: Dodik hoće da predloži da se Sarajevska hagada "vrati" u Izrael

"Tokom današnjeg sastanka s predsjednikom Izraela, Isaacom Herzogom, namjeravam predložiti da se Sarajevska hagada - koja je trenutno izložena političkoj zloupotrebi jevrejskog kulturnog naslijeđa - vrati Izraelu. Hagada nije, niti smije ikada postati, instrument političkog sukoba; ona je svjedočanstvo historije i kulture naroda koji je pretrpio progone.

Korištenje Hagade kao simboličkog sredstva protiv Izraela predstavlja duboku uvredu za sve koji razumiju njen značaj za jevrejski narod. Namjera da se replika ovog neprocjenjivog artefakta koristi za finansiranje aktivnosti u Gazi predstavlja zabrinjavajući vrhunac neprijateljstva prema jevrejskom narodu", napisao je Dodik na mreži X.

02.08.25. 12:51

Sramotna izjava Dodika: Pomoć Palestincima nazvao "netrpeljivošću prema Jevrejima"

Međutim, ni ove njegove tvrdnje nisu utemeljene na činjenicama. Sarajevska hagada nikada nije bila u Izraelu, pa se ne može "vraćati" u zemlju u kojoj nikada nije boravila. Riječ je o iluminiranom jevrejskom rukopisu iz srednjovjekovne Španije, koji su Jevreji donijeli u Bosnu i Hercegovinu nakon progona iz Španije u 16. stoljeću.

Sarajevska hagada čuva se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, gdje predstavlja najvredniji eksponat. Muzej je još 1894. godine Hagadu otkupio od jevrejske porodice Kohen, a tokom historije je više puta spašavana od uništenja i krađa, uključujući i period početka rata 1992. godine.

Ona ima historijsku ulogu u kulturnom i civilizacijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine i jevrejskog naroda.