HDZ-ov Davor Pranjić o tome priznaje li Schmidta dao neprecizan odgovor: "Činjenica je ruski veto"

Potpredsjednik bh. entiteta RS iz reda hrvatskog naroda Davor Pranjić (HDZ) za emisiju Mreža odgovorio je na pitanje da li priznaje viskog predstavnika u BiH Christiana Schmidta odogovorio je neprecizno.

"Nije pitanje da li ja priznajem Schmidta ili ne. Činjenica je ruski veto. Priznajem međunarodnu zajednicu", kazao je Pranjić.

Pranjić odgovara i zašto se nije sastao sa Schmidtom, a odazvao se pozivu predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika. Priznaje li odluke Schmidta i Ustavnog suda BiH? Čije interese štiti, hrvatskog ili srpskog naroda?

Trending

Naoružajte se strpljenjem: I danas zabilježene velike gužve na graničnim prijelazima

Sastanak kod Dodika

Kaže da je odgovor na pitanje zašto se odazvao Dodikovom pozivu na sastanak predstavnika institucija RS i srpskih predstavnika u institucijama BiH - jasan.

"Ako će jedan sastanak sa bilo kim donijeti dosta benefita ili riješiti neku situaciju, o kojoj se po meni dosta medijski raspravlja, a malo komunicira uživo na sastancima – to je prevažno", navodi Pranjić.

Na konstataciju kako tog dana nije mogao da se sastane sa Schmidtom, a sutradan se odazvao pozivu Milorada Dodika odgovara:

"S obzirom na to da radim na Klinici za ortopediju i traumatologiju UKC Banja Luka, operativni program, odnosno hladne, elektivne operacije se planiraju sedam dana unaprijed. Dana toga i toga, bio sam pisan na redovni operativni program i to su moje obaveze. Dana kada sam prisustvovao sastanku, moje obaveze - na Kliničkom centru nisu bile planirane operacije i bio sam dostupan za sastanak", tvrdi Pranjić.

Pojasnio je i da su iz Schmidtovog kabineta tražili sastanak.

"Dobili smo službeni poziv. Službeno smo i odgovorili. Citirat ću vam odgovor. Poštovani, zbog ranije preuzetih obaveza - liječničkih dužnosti ranije planiranih, dopredsjednik neće biti u mogućnosti da prisustvuje sastanku", kazao je.

Kada je riječ o tome podržava li ono što je zaključeno na sastanku kod Dodika, ističe da se "hrvatski predstavnici u mnogim stavovima razlikuju od drugih političkih opcija i političkih predstavnika drugih naroda".

"Iz dosta razloga se mi ne slažemo u izjavama sa predstavnicima jednog dijela naroda koji je većinski u RS", kategoričan je Pranjić.

U čemu se  to konkretno ne slažu kada je Dodik u pitanju, napominje da je hrvatski narod definitivno za evropski put i za to će se, kaže, boriti. "Naša orijentacija je i NATO. Mi smo protiv izlaska iz institucija. Mi smo za konstruktivan razgovor i dogovor", rekao je on.

'Dodikov ili Čovićev Hrvat?'

Prokomentarisao je i navode da je dobio direktivu od Dragana Čovića da ode na pomenuti sastanak, te da mnogi smatraju da je on Dodikov Hrvat, a ne Čovićev, odnosno da zastupa srpske, a ne hrvatske interese.

"To da sam ja možda Dodikov Hrvat, a ne Čovićev - ne mislim tako. Trudim se da se ni u jednom mom istupu to ne bi moglo zaključiti. Možda je to nečiji lični stav. Trudim se savjesno donositi odluke i boriti se za interese hrvatskog naroda, ne samo u RS-u, nego u BiH", naglasio je.

Istakao je kako nije pitanje priznaje li on Schmidta ili ne.

"Činjenica je da je na njegovo priznanje bio veto Rusije. Mi poštujemo međunarodnu zajednicu, ali smo isto tako da ona bude naš konstruktivan partner, a ne da bude faktor nemira i političkih prepucavanja. Mi kao malobrojan hrvatski narod u RS, borimo se za bolje sutra, a premali smo da bismo donosili odluke šta priznajemo ili ne priznajemo".

Napominje kako definitivno priznaje međunarodnu zajednicu.

"Mislim da se u ovom trenutku međunarodna zajednica previše bavi nevažnim stvarima. Postavljamo pitanje - zašto se ne riješi pitanje hrvatskog člana Predsjedništva već četvrti mandat?“, kazao je Pranjić.

Što se tiče potencijalnog sastanka sa Schmidtom, poručio je da je uvijek otvoren za razgovor.

"Nikad nikome nismo rekli da se nećemo sa nekim sastati. Uvijek smo za svaki sastanak koji će donijeti bolje odnose i bolji život. 25 godina nakon mira i stabilnosti, mi i dalje imamo nametanja. Mi smo dovoljni zreli, politički dogovor mora biti između ljudi koji su demokratski birani, a ne da nam se bilo šta nameće", naveo je on.