'Haški osuđenici bi u zatvorima Srbije bili kao na slobodi'
Ako bilo ko odobri iz
Ujedinjenih nacija (UN) da haški osuđenici izdržavaju kaznu u Srbiji treba
ga krivično goniti, izjavio je za agenciju Fena bošnjački oficir za vezu s
Haškim tribunalom Amir Ahmić
upitan za komentar o zahtjevu
Srbije da UN odobri da njeni državljani haške kazne izdržavaju u
srbijanskim zatvorima.
„To bi
bila faktička sloboda za sve presuđene. Tribunal nema mandat da donese
takvu odluku - rekao je Ahmić, komentirajući najnoviji zahtijev koji je Srbija
uputila UN-u da odobri da njeni državljani osuđeni za ratne zločine po
presudama ICTY-a zatvorske kazne izdržavaju u Srbiji.
Na pitanje da li će predmeti koji budu preneseni lokalnom pravosuđu moći biti uspješno procesuirani, Ahmić kaže da odgovornost za nastavak krivičnog gonjenja ima i Vijeće sigurnosti UN-a i međunarodna zajednica u BiH i regionu.
Podsjećanja radi, potpredsjednik Vlade Srbije i ministar spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić koji je bio predsjednik Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju sa Haškim tribunalo, nedavno je rekao kako Srbija već niz godina pokušava izdejstvovati kod UN-a i Haškog tribunala odluku da osuđeni ratni zločinci kaznu zatvora izdržavaju u Srbiji. Ljajić je pojasnio kako je ranije Srbija dobijala negativan odgovor zbog toga što nisu svi optuženici bili uhapšeni, zatim kako se sumnja da će u srbijanskim zatvorima osuđenici imati "povlašteni" tretman.
Tek nedavno su, rekao
je Ljajić, dobili obećanje od čelnika Haškog tribunala i UN-a da će
njihovi predstavnici doći u Srbiju i obići zatvore kako bi eventualno odobrili
da haški osuđenici izdržavaju zatvorske kazne u Srbiji, nakon čega, rekao je
Ljajić, Srbija očekuje pozitivan odgovor.
Na pitanje koliko je ICTY doprinio uspostavi
pravde, s obzirom na skori završetak rada Tribunala i oprečna mišljenja o njegovom radu, Ahmić kaže
da je uprkos kritikama ICTY doprinio uspostavi pravde: „Tribunal treba
promatrati i ocjenjivati isključivo u svjetlu njegovog osnovog cilja -
procesuirati najodgovornije za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
Svi drugi ciljevi ili podciljevi su doprinosi Tribunala. Uspostava i održanje
mira, zaustavljanje zločina, pravda za žrtve, ili pravda za sve nas,
uspostavljanje povjerenja među pogođenim zajednicama su ustvari doprinosi
Tribunala. Mislim da je Tribunal i pored raznih kritika doprinio uspostavi
pravde na više načina, a najvažniji način je podrška i pomoć Tribunala u
jačanju nacionalnih pravosuđa radi progona ratnih zločinaca, posebno u BiH.“
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.