Hašić: Ulaganje u obrazovanje, može biti profitabilno

Napominje kako je prije rata dosta studenata, uglavnom iz arapskih zemalja, studiralo na Mašinskom i Metalurškom fakultetu, a on vjeruje da bi sada strane studente mogli privući na Medicinski i Politehnički fakultet.

Priznaje, ipak, kako se ne radi dovoljno na marketinškom planu da se oni i privuku u Zenicu, ali primjer iz ne tako udaljenog mađarskog Pečuja, kaže prorektor Hašić, pokazuje da je to moguće.

Širenje na druge prostore

"Mi se moramo širiti i na druge prostore, odnosno vrlo ozbiljno razmišljati o dolasku i stranih studenata. Recimo, medicinski pa i informatički odsjeci, sigurno imaju šansu koja nije iskorištena. Da budem slobodan reći, iskorištena je sa svega nekoliko procenata. Imali smo priliku biti gosti mađarskog Pečuja, koji je grad sličan Zenici. Oni trenutno imaju 2.500 stranih studenata, ali taj broj žele da povećaju na čak 6.000- ističe Hašić", koji dodaje kako je zanimljivost da im najveći broj stranih studenata dolazi iz Irana.

"Oni plaćaju oko 30.000 KM za godinu studija i to pokazuje da obrazovanje može biti vrlo profitabilno. Ljudima u Pečuju nije smetalo da osposobe i dva objekta za vjerske potrebe tih studenata iz Irana. To ne može to biti tako brz proces, ali moramo razmišljati u tom pravcu. Možete zamisliti šta bi za Zenicu značilo da, recimo, imamo 1.000 studenata koji dolaze od nekuda", pita se Hašić.

On napominje kako strani studenti troše novac i za život, a ne samo za plaćanje školarine. Isti je slučaj i sa bh. studentima.

"Mi imamo oko 4.000 studenata na prvom stepenu, koji mjesečno dobiju prosječnu plaću. Od nekoga je dobiju- da li od roditelja ili nekog drugog, ali toliko potroše. Zamislite fabriku sa 4.000 zaposlenih. Ako nema univerziteta, nema ni tog prihoda, jer svi moraju dobiti od 500 – 1.000 KM da bi preživjeli", napominje Hašić.

Smatra i kako je potpuno pogrešna percepcija u javnosti da imamo puno fakulteta. To je, kaže, potvrdio i jedan diplomski rad na Ekonomskom fakultetu.

Ulaganje u obrazovanje

"Studentica je iznijela podatak da smo po broju visokoobrazovanih kadrova, od 150 zemalja svijeta, na 97. mjestu i od zemalja iz regiona ubjedljivo zadnji. Slovenija je, recimo, na 22. mjestu, Hrvatska na 40. i nekom, Srbija na 49. mjestu... Kada kažemo da imamo previše fakulteta, zvanična statistika govori suprotno", upozorava Hašić.

On vjeruje kako ulaganje u obrazovanje, ali prilagođeno potrebama tržišta, zbog toga vrlo važno. Pokazalo se da može biti i profitabilno.

Za novotvoreni Odsjek za softversko inžinjerstvo na Politehničkom fakultetu prijavilo preko 130 studenata, od čega čak 80 samofinansirajućih, što nas navodi i na razmišljanje da, možda, Politehnički faklutet ukupno usmjeravamo ka informatičkim studijama. I sa nekim drugim odsjecima.

Slična je situacija i na Medicinskom fakultetu, gdje se na Odsjek klasične medicine prijavilo 119, a primamo 30 redovnih i isto toliko samofinansirajućih.

"Znatno više je prijava i za Odsjek zdravstvene njege, na kojem se za 30 mjesta prijavilo 56 kandidata. Mi ćemo, nakon sjednice Senata, vjerovatno prema Vladi ZDK ići i sa zahtjevom da nam se odobre dodatne kvote za ova dva fakulteta. Za one fakultete za koje ne postoji dovoljan interes, zajedno sa Vladom ZDK, vidjeli bismo kakav bi bio njihov status", najavljuje Hašić.

Više mjesta na fakultetima koji su zanimljivi svršenim srednjoškolcima, slaže se s našom konstatacijom prof. Hašić, doprinijelo bi i ostanku mladih u našoj državi.

"Apsolutno ste u pravu! Osnovno naše opredjeljenje i jeste da upišemo svako dijete koje želi da studira. Naravno, imamo limite kapaciteta i kadrovskih mogućnosti, ali u razgovoru sa dekanima Politehničkog i Medicinskog fakulteta došli smo do saznanja da ima prostora da se poveća broj studenata", rekao je Hašić

Kantonalna bolnica će uskoro prerasti i u Univerzitetski klinički centar. Taj proces je u toku i on će biti završen bez obzira na upis broja studenata, jer nemoguće je razmišljati o razvoju Medicinskog fakulteta bez transformacije KBZ-a u klinički centar. Aktivnosti u tom pravcu su poprilično odmakle i to će biti završeno u skorijem periodu- uvjeren je Hašić. Medicina bi, ali i neki drugi fakulteti, po njemu, vrlo brzo morala preći i na nastavu na engleskom jeziku.

Međunarodna razmjena

"Barem jedan dio nastave, jer za studente iz inostranstva moramo imati nastavu na engleskom. Naši mlađi kadrovi, hvala Bogu da je tako, mogu učestvovati u takvim procesima. Svi naši mladi asistenti i docenti bez problema govore engleski i još neki drugi strani jezik. Na njima svijet i ostaje", poručuje Hašić.

Univerzitet u Zenici tokom prošle godine, u oba pravca, u međunarodnoj razmjeni studenata i profesora učestvovao je sa oko 100 osoba. I međunarodna je razmjena prilika da se osiguraju dodatni prihodi.

"Mi smo na našim fakultetima imali 20-ak stranih studenata, što je za jedan mali univerzitet solidno. Ali, da smo kao država otvorili pristupne pregovore sa Evropskom unijom, imali bismo pravo iz fondova EU-a, samo zato što naši studenti i profesori odlaze u razmjenu, dobiti 3.000 eura po osobi. To bi bio značajan prihod za naš univerzitet, a njima su ionako plaćeni svi drugi troškovi", objašnjava Hašić.

Članice Univerziteta u Zenici su: Metalurško-tehnološki, Mašinski, Filozofski, Ekonomski, Pravni, Medicinski i Politehnički fakultet te kao pridruženi član Islamsko pedagoški fakultet, koji ima gotovo potpuno jednako-pravan status s ostalima. Aktivno je oko 20 odsjeka, a na prvom, drugom i trećem ciklusu studija ukupno studira oko 5.000 aktivnih studenata, dok ih je još oko 1.000 koji nisu aktivni.