Hadžidedić: Schmidt trasira put za treći entitet, vratiti na snagu Ustav Republike BiH!

Brojne reakcije pristižu danas na najave da Ured visokog predstavnika (OHR) navodno priprema nametanje Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini manje od tri mjeseca od Općih izbora.

OHR zasad ovu informaciju zvanično nije potvrdio, ali ni demantirao. Među prvima su reagirali član Predsjedništva BiH i lider Demokratske fronte (DF) Željko Komšić i zastupnik Naše stranke u Parlamentu BiH, Peđa Kojović.

Politolog i ekspert za međunarodne odnose, prof. dr. Zlatko Hadžidedić u razgovoru za porta Radiosarajevo.ba ocijenio je da visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava da bespravno izmijeni ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine i trasira put za stvaranje "trećeg entiteta".

19.07.22. 16:33

Sastanak o izmjenama Izbornog zakona: Razmatra se cenzus, tiče se kantona

Trending

Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"

Narušavanje ustavnog poretka

"A tzv. Izborni zakon je tu samo paravan iza kojeg se krije ova, mnogo ozbiljnija namjera. Sada ne možemo više imati iluzija oko uloge samog Visokog predstavnika, ali ni bilo koga ko u ovom pokušaju uništenja Bosne i Hercegovine stoji iza njega - bilo da je u pitanju Europska komisija, koja je do sada pokušavala da pomoću sličnih manevara oko tzv. Izbornog zakona izmijeni Ustav BiH, ili Njemačka, koja je u vrijeme Angele Merkel na silu izgurala Christiana Schmidta kao jedinog kandidata za položaj Visokog predstavnika, ili Sjedinjene Američke Države, koje ovaj put, u najmanju ruku, mirno posmatraju izigravanje Dejtonskog ustava i rušenje samog Dejtonskog mirovnog sporazuma“, govori Hadžidedić za Radiosarajevo.ba.

19.07.22. 11:14

Sastanak u OHR-u o izmjenama Ustava BiH: "Tačno je, konsultuju se da se izađe u susret HDZ-u"

Pita se šta preostaje nama, građanima Bosne i Hercegovine, sada kada se posljednji ostaci dejtonske države ruše pred našim očima?

„Preostaje nam da se javno pozovemo na Ustavni zakon od 12. decembra 1995., koji je usvojio Parlament Republike Bosne i Hercegovine, i zahvaljujući kojem je Dejtonski mirovni sporazum uopće stupio na snagu, uključujući i njegov Aneks 4 kao Ustav i Aneks 10 kojim je uspostavljena institucija Visokog predstavnika. Prema ovom Ustavnom zakonu, Republika Bosna i Hercegovina prihvatila je da se njena ustavna struktura izmijeni putem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Također, tim aktom je Republika Bosna i Hercegovina donijela odluku da se u slučaju nepotpunog provođenja ili narušavanja ustavnog poretka uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom - po pravnom principu status quo ante (tj. status quo ante bellum) - na snagu vraća Ustav Republike Bosne i Hercegovine“, poručio je profesor Hadžidedić.

S obzirom da je Visoki predstavnik najavio da namjerava direktno narušiti ustavni poredak koji proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovog Aneksa 4, Hadžidedić podvlači da Ustavni zakon od 12. decembra 1995. obavezuje građane Bosne i Hercegovine, i institucije koje ih predstavljaju, a prvenstveno Parlament Bosne i Hercegovine, da na snagu vrate Ustav Republike Bosne i Hercegovine i ukupan pravni poredak koji iz njega proizlazi.

„To podrazumijeva ukidanje institucije Visokog predstavnika, zasnovane na Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i ukidanje dvoentitetske strukture države zasnovane na Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dakle, s obzirom na izražene namjere Visokog predstavnika, građani Bosne i Hercegovine imaju pravnu osnovu, ali i pravnu obavezu, da suverenitet vrate u svoje ruke i ponovo uspostave Republiku Bosnu i Hercegovinu u njenom punom suverenitetu“, kazao je.

Protjerati Visokog predstavnika

19.07.22. 15:15

Mehmedović se obratio Ahmetoviću: Plenković diktira OHR-u uvod u stvarnje trećeg entiteta

To praktično znači, veli Hadžidedić, da građani Bosne i Hercegovine imaju ne samo pravnu osnovu, nego i pravnu obavezu, da protjeraju Visokog predstavnika i pripadajuće mu institucije!

„I uspostave Republiku Bosnu i Hercegovinu sa ustavnim poretkom koji je prethodio ratu iz perioda od 1992. do 1995. To je pravna osnova koju građani Bosne i Hercegovine nesumnjivo imaju. Da li građani imaju volju da se suprotstave narušavanju postojećeg ustavnog poretka i vrate puni suverenitet u svoje ruke?“, upitao je, također, Hadžidedić, te zaključio:
„Ako su imali volju da, po istom principu odbrane suvereniteta, brane fizički opstanak države pred oružanom agresijom tadašnje Savezne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske, vjerujem da će biti spremni da iskažu volju da odbrane pravni opstanak svoje države pred pokušajem rušenja njenog sadašnjeg ustavnog poretka od strane Visokog predstavnika i svih birokratsko-diplomatskih snaga koje stoje iza njega“.