Grčka i Mađarska napuštaju ugalj do 2030. godine, šta planira Bosna i Hercegovina?

Grčki Premijer i Predsjednik Mađarske su na Samitu Ujedinjenih nacija za klimatsku akciju objavili namjeru da ugase proizvodnju električne energije iz uglja do 2028. godine u Grčkoj, odnosno do 2030. u Mađarskoj.

Novost koju je objavio grčki premijer Kyriakos Mitsotakis na Samitu Ujedinjenih nacija za klimatsku akciju (United Nations Climate Action Summit) u New Jork-u, Grčku čini prvom državom u Jugoistočnoj Evropi koja je objavila krajnji datum kad će prestati koristiti ugalj za proizvodnju električne energije.

“Ovo je historijski trenutak na putu ka Evropi bez uglja do 2030. godine. Tako ga treba i proslaviti. Zbog uglja su već decenijama patile i grčka privreda i zdravlje lokalnih zajednica i to uprkos značajnom potencijalu obnovljivih izvora energije koji su i dalje nedovoljno iskorišteni. Sada vlada treba da sačini detaljne planove za pravičnu tranziciju i podršku za radnike, zajednice i regione koji su do sada bili oslonjeni na ugalj”, rekla je Mahi Sideridou, direktorka kampanje Evropa bez uglja.

Razgovori o prestanku korištenja uglja za proizvodnju električne energije se vode u Mađarskoj već neko vrijeme. Mađarski predsjednik je, takođe u New Jork-u, objavio planove za obustavljanje proizvodnje električne energije iz uglja do 2030. godine.

Izazov za Grčku i Mađarsku sada predstavlja sprovođenje jasnog plana za pravičnu tranziciju sa uglja na obnovljive izvore energije, tako da radnici i zajednice oslonjene na ugalj u tom procesu ne ostanu zapostavljeni.

Ova vijest stiže samo nekoliko dana nakon odluke crnogorskih vlasti, koju je prošle nedelje saopštio crnogorski premijer Duško Marković, da napusti planove za izgradnju novog bloka termoelektrane u Pljevljima.

“Crna Gora je prva država Zapadnog Balkana koja je napustila planove za izgradnju nove termoelektrane i zbog toga zaslužuje priznanje. Ovo treba da služi kao primjer i susjedima, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu, koji još uvek insistiraju na izgradnji novih termoelektrana na ugalj, uprkos činjenici da one nisu ni ekonomski ni ekološki opravdane”, rekla je Pippa Gallop iz organizacije Bankwatch.

Ovih dana smo svjedočili klimatskim protestima koji se održavaju diljem Evrope i svijeta. Vidjeli smo milione mladih koji od političara zahtijevaju hitnu dekarbonizaciju kako energetskog tako i ostalih sektora. Nažalost, u isto vrijeme, BiH političari su pompezno najavili početak izgradnje novog bloka u termoelektrani Tuzla.

“Naši donosioci odluka ponašaju se kao da se neophodnost smanjenja CO2 emisija njih ne tiče. Stiče se dojam da su oni uvjereni da žive u nekom paralelnom svemiru u kom ovaj problem ne postoji. Nevjerovatno je da BiH političari jednostavno ignoriraju potrebu za dekarbonizacijom energetskog sektora, te sa ponosom najavljuju izgradnju termoelektrane koja će slijedećih 50 – 60 godina emitovati enormne količine ugljendioksida i nastaviti ubijati naš planet”, zaključio je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju.