Forum mladih Kruga 99: "Građanski identitet u Bosni i Hercegovini- nemoguća misija?"

Forum mladih Kruga 99 održao je danas, 18. aprila, redovnu sesiju. Tema susreta bila je "Građanski identitet u Bosni i Hercegovini – alternativa ili nemoguća misija?".

Obraćanje predsjednika Foruma mladih Kruga 99 Muhameda Hamzića, prenosimo u cjelosti: 

"Rasprava o građanskom identitetu u Bosni i Hercegovini ne može se svesti na površno normativno pitanje niti na pojednostavljenu političku dilemu. Ona zadire u samu suštinu ustavnog poretka, prirodu političke legitimacije i odnos između pojedinca i kolektiva u jednom složenom, postkonfliktnom društvu. Upravo zbog toga, ovo pitanje zahtijeva analitičku preciznost, ali i političku hrabrost da se jasno artikulišu ključni problemi i mogući pravci njihovog prevazilaženja.

Trending

Turski ministar optužio Izrael: "Rat koriste za širenje teritorija"

Ozbiljni izazovi

Na normativnom nivou, građanski identitet u Bosni i Hercegovini nije sporan. On je utemeljen u internacionalnim standardima i inkorporiran u ustavni poredak države, prije svega kroz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, koja ima supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Ovaj okvir jasno afirmira princip jednakosti svih građana i individualnih ljudskih prava kao temelj savremenog demokratskog poretka. Međutim, problem nastaje u trenutku kada se ovaj normativni ideal suoči sa stvarnošću političkog sistema koji je, u svojoj osnovi, strukturiran na etničkom principu.

Ustav Bosne i Hercegovine, kao produkt Dejtonskog mirovnog sporazuma, uspostavio je institucionalni model zasnovan na konstitutivnim narodima. Takvo rješenje, iako historijski razumljivo u kontekstu zaustavljanja rata i očuvanja mira, dugoročno proizvodi ozbiljne izazove u pogledu jednakosti građana. Kategorija „Ostalih“, koja obuhvata sve one koji se ne identificiraju kao pripadnici konstitutivnih naroda, institucionalizira njihovu političku marginalizaciju. Time se stvara sistem u kojem politička prava nisu univerzalna, već uslovljena etničkom pripadnošću.

Ova kontradikcija između normativnog i stvarnog stanja nije ostala neprepoznata u internacionalnom pravnom okviru. Presude Evropskog suda za ljudska prava, uključujući Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i druge, jasno su utvrdile da Bosna i Hercegovina krši osnovna prava svojih građana kada je riječ o političkoj participaciji. Međutim, činjenica da ove presude godinama ostaju neimplementirane ukazuje na dublji problem – problem političke volje. Drugim riječima, građanski identitet u Bosni i Hercegovini nije ograničen nedostatkom pravnog okvira, već nedostatkom političke spremnosti da se postojeći okvir dosljedno provede.

U tom kontekstu, pitanje da li je građanski identitet alternativa ili nemoguća misija ne može se posmatrati kroz binarnu logiku. Građanski identitet nije alternativa postojećem sistemu u smislu njegove potpune i brze zamjene. On je prije svega korektiv - nužan element koji treba uravnotežiti postojeći model i omogućiti veću inkluzivnost i jednakost. Bez afirmacije principa građanske jednakosti, svaki politički sistem ostaje parcijalan i nedovršen.

S druge strane, teza da je građanski identitet nemoguća misija također je problematična. Ona implicira statičnost političkog sistema i negira mogućnost njegove evolucije. Politički sistemi, međutim, nisu nepromjenjivi; oni se mijenjaju pod utjecajem unutrašnjih i vanjskih faktora, uključujući društvene potrebe, međunarodne obaveze i političke procese. Upravo u toj dinamici leži prostor za afirmaciju građanskog identiteta.

Ključno pitanje, stoga, nije da li je građanski identitet moguć, već pod kojim uslovima može postati operativan. Ti uslovi podrazumijevaju nekoliko ključnih dimenzija. Prije svega, potrebna je politička volja za reformu postojećeg sistema, koja će prevazići uske etničke okvire i otvoriti prostor za šire razumijevanje političke zajednice. Zatim, neophodna je institucionalna reforma koja će omogućiti punu implementaciju principa jednakosti i nediskriminacije. Konačno, potrebno je izgraditi društveni konsenzus o tome da građanin, kao nosilac suvereniteta, mora biti u središtu političkog sistema.

Kolektivni identitet

Važno je naglasiti da afirmacija građanskog identiteta ne znači negaciju kolektivnih identiteta. Naprotiv, ona podrazumijeva njihovu integraciju u širi okvir u kojem individualna prava imaju primat. Takav pristup omogućava očuvanje identitetske raznolikosti, ali istovremeno osigurava jednakost svih građana pred zakonom.

U konačnici, građanski identitet u Bosni i Hercegovini treba posmatrati kao proces, a ne kao završeno stanje. To je proces koji zahtijeva vrijeme, političku odgovornost i kontinuiran angažman svih društvenih aktera. Njegova realizacija neće biti rezultat jedne odluke ili reforme, već dugoročnog napora da se politički sistem uskladi sa principima savremene demokratije. Građanski identitet u Bosni i Hercegovini nije ni utopijska konstrukcija, niti već ostvarena realnost. On je nužan, ali još uvijek nedovoljno operacionaliziran element političkog sistema.

Njegova afirmacija ne predstavlja alternativu u smislu izbora između dva modela, već korektiv koji omogućava transformaciju postojećeg sistema u pravcu veće jednakosti i funkcionalnosti. Istovremeno, on nije nemoguća misija, već politički i društveni izazov čija realizacija zavisi od spremnosti da se preuzme odgovornost za budućnost države. Jer država u kojoj građanin nije u središtu političkog sistema ostaje nedovršena država."