Formiranje vlasti za početnike: Narodi i propisi

Formiranje vlasti u Federaciji BiH od strane stranaka Platforme (SDA, SDP, HSP i Radom za boljitak) te uporno odbijanje lidera HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 da formiraju kantonalne skupštine i izaberu delegate za Dom naroda Federacije BiH doveli su do toga da ionako složena politička i društvena situacija postane još teža.

Blokiranje kao političko sredstvo

U cijeloj kakofoniji teških optužbi, briga za narode i građane, opasnih izjava i najava, promakle se nekoliko teških kršenja zakona Federacije i njenog Ustava.

Prije svega, Dragan Čović i Božo Ljubić, kada su uvidjeli da će stranke Platforme formirati vlast u Federaciji bez njih, odlučuju potpuno blokirati izbor delegata za Dom naroda iz Livanjskog, Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona, gdje imaju većin zastupnika u skupštinama.

Formalni rok, po Izbornom zakonu, za izbor delegata Doma naroda je dvadeset dana nakon formiranja kantonalne skupštine, ali, Izborni zakon BiH, nepotpun i neprecizan, ne poznaje kategoriju sankcije za odugovlačenja i blokiranja, isto kao što je potpuno nejasan u pogledu, primjerice, vanrednih izbora, što uvijek otvara mogućnost političke manipulacije.

Usporedno sa probijanjem svih rokova za izbor delegata, bližio se još jedan rok, onaj o isticanju privremenog finansiranja Federacije BiH (do 31. marta), nakon čega je, bez budžeta, moglo doći do finansijskog kolapsa sistema. Istina, valja uzeti u obzir činjenicu da se privremeno finansiranje moglo produžiti odlukom Visokog predstavnika.

Neuspjeli pregovori

Sredinom marta međunarodna zajednica preko OHR-a i Visokog predstavnika odlučuje pokušati riješiti problem. Na seriji zatvorenih sastanaka lidera stranaka Platforme, s jedne, i oba HDZ-a s druge strane ipak ne dolazi do dogovora. Čović i Ljubić traže sva ministarska mjesta (njih pet) koja po Ustavu pripadaju predstavnicima hrvatskih naroda. Platformaši HDZ-ovima nude četiri ministarstva, oni to odbijaju. Tvrde da ne žele trgovati interesima hrvatskog naroda, mada je jasno da u pozadini ukupnog previranja oko jednog ministarstva stoji činjenica da obje strane time gube mogućnost veta pri glasanju u Vladi.

Nakon što Čović i Ljubić definitivno odbijaju kompromisne ponude Lagumdžije i Tihića, platformaši se ipak upuštaju u formiranje vlasti, iako su sve instance, od CIK-a do Visokog predstavnika, uključujući i međunarodnu javnost, negodovale zbog takvog plana.

Prvo je trebalo održati konstituirajuću sjednicu Doma naroda Parlamenta Federacije. Na sjednici su bila prisutna samo 32 delegata od njih 57, čime jeste osiguran kvorum. Međutim, Dom naroda funkcionira i na principu klubova naroda, pa je tako bilo neophodno formirati i klubove. Pri formiranju Kluba Bošnjaka i Kluba Srba nije bilo problema, ali je formiranje Kluba Hrvata apsolutno sporno jer ih je u klubu, na kraju, bilo samo pet, a neophodno je šest, odnosno trećina od 17 hrvatskih delegata.

Platformaši su bili osigurali šesti hrvatski glas preko Elvire Abdić-Jelenković (DNZ), ali se ona predomislila čim je sjednica počela i odbila je dati podršku i formiranju kluba i izglasavanju predsjednika Federacije BiH.

Kršenje Ustava

Na maratonskoj sjednici Doma naroda, platformaši ipak odlučuju izabrati rukovodstvo ovog Doma te predsjednika i potpredsjednike Federacije. Da bi izbor predsjednika Federacije bio validan neophodno je da za njega glasa najmanje polovina delegata iz svakog naroda. Međutim, ako se u prvom krugu glasanja ne dostigne ta kvota, onda je u drugom dovoljno da za njega glasa trećina delegata iz reda jednog naroda. To je u ovom konkretnom slučaju trebalo biti šest hrvatskih delegata. Činjenica je da je glasalo samo njih – pet, čime je jasno prekršen Ustav Federacije.

Predsjednik Federacije Živko Budimir istog dana imenuje mandatara, ovaj predlaže sastav Vlade, Predstavnički dom novi sastav promptno odobrava, i Dom naroda potvrđuje.

Čeka se odluka Ustavnog suda

HDZ-ovci upućuju prigovore Centralnoj izbornoj komisiji i Ustavnom sudu Federacije. Centralna izborna komisija poništava izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije i izjašnjava se da za konstituiranje sjednice Doma naroda nisu „ispunjeni uvjeti“. Platformaši odgovaraju da CIK nije nadležan za formiranje vlasti nego samo za provedbu izbora.

Ustavni sud Federacije BiH trebao bi u narednom periodu donijeti odluku o tome da li je vlast u Federaciji izabrana protivno Ustavu i zakonima Federacije BiH. Do tada nova federalna vlada radi u nepotpunom kapacitetu jer bivši ministri iz HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 ne napuštaju svoje kabinete.

Čović i Ljubić već najavljuju osnivanje Međukantonalnih vijeća (na šta po Ustavu i zakonskim propisima imaju pravo) te održavanje Hrvatskog sabora.

Međutim, nepotpuni Dom naroda Federacije ne znači samo krizu vlasti u FBiH. Delegati Doma naroda u Parlamentu BiH biraju se iz Doma naroda Federacije. Čak i kada se izaberu, teško da će se formirati vlast na državnom nivou jer HDZ BiH i HDZ 1990 imaju većinu hrvatskih delegata i sigurno neće podržati vlast u kojoj su stranke Platforme.