Čeka li nas finansijski haos: "Transakcije će biti usporene, ispaštat će svi građani"

Zbog političkih blokada i izostanka reformi, Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim preprekama na evropskom putu. Finansijski sektor očekuje konačnu odluku o mogućem stavljanju Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala, dok zabrinutost raste i među izvoznicima koji najveći dio proizvoda plasiraju na tržište Evropske unije. Negativan signal, upozoravaju stručnjaci, dodatno obeshrabruje i potencijalne investitore.

Jača kontrola finansijskih transakcija, višednevno čekanje na uplate, izbjegavanje investicija i obimna dokumentacija. Sve to čeka građane Bosne i Hercegovine nakon stavljanja na sivu listu Moneyvala. Od 2024. Moneyval je upozoravao Vijeće ministara da usvoji reformske zakone: od potrebna tri usvojen je samo Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprečavanja terorizma. Dok Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima te Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom nemaju podršku u Vijeću ministara.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (NiP) poručuje da dio odgovornosti leži i na političkim strukturama iz bosanskohercegovačkog entiteta RS.

Trending

Iran i SAD potpisali sporazum o okončanju rata: Dogovor ubrzan, detalji i dalje nejasni

I opet niko nije kriv. Krivo je more

"Predstavnici iz bh. entiteta RS ne slažu se da se upravljanje državnom imovinom, odnosno imovinom stečenom krivičnim djelima, odvija na državnom nivou, tamo gdje to mora biti po Ustavu i gdje to građani očekuju. Mi smo bili spremni da se ta imovina stavi na raspolaganje nižim nivoima vlasti zbog razvoja ekonomije, ali su oni u tome ustrajali i doveli nas, isključivo krivicom SNSD-ovih ministara, na sivu listu Moneyvala", kazao je Konaković za FTV.

U trenutku traženja krivaca i izgovora ne smije se zanemariti i odgovornost entiteta. Federalno ministarstvo pravde trebalo je uspostaviti Registar stvarnih vlasnika pravnih lica. Umjesto toga ministar pravde Federacije BiH Vedran Škobić (HDZ BiH) krivi Svjetsku banku, koja je, prema njegovim riječima, preuzela projekat izrade registra: "Manjkavost projekta Svjetske banke dovela nas je u ovu nezavidnu situaciju. Upravo taj međunarodni projekat, koji nikada nije završen do kraja, glavni je razlog nedostatka registra stvarnih vlasnika, što je u konačnici postalo i jedan od ključnih razloga za potencijalno stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala."

Kolektivna ili indvidualna odgovornost – Moneyvalu nije bitno. Zahtjevi nisu ispunjeni, a sada će ispaštati svi građani. Obimnija dokumentacija, sporija transakcija, skuplji krediti. Direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica upozorava na posljedice po dijasporu i finansijske tokove: "S obzirom na to da Bosna i Hercegovina ima veliku dijasporu, čije doznake prelaze četiri i po milijarde konvertibilnih maraka godišnje, svako povećanje troškova i administrativnog opterećenja može značajno utjecati i usporiti takve transakcije."

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da će najviše problema imati kompanije koje posluju s inostranstvom: "Sve firme koje izvoze i uvoze i rade s inostranstvom imat će poteškoće i kontrolu tih transfera koja će često biti i nepotrebna. Rezultat će biti usporena plaćanja, dakle umjesto tri dana, novac će putovati sedam do deset dana."

Siva lista našim političarima ne znači mnogo

Bosna i Hercegovina je već jednom bila na sivoj listi Moneyvala 2015. godine. I tada su nam trebale tri godine da usvojimo potrebne reforme kako bi nas Moneyval uklonio sa sive liste. Sada bi proces mogao biti i duži, s obzirom na to da se preporuke neće odnositi samo na zakonske regulative već i njihovo provođenje.

Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović naglašava potrebu zaštite finansijskog sektora: "Moramo se potruditi da finansijski sektor spasimo od ovih negativnih efekata i napravimo jasnu razliku između ovoga što je nedostatak politčke spremnosti da se određena zakonska rješenja usvoje i onoga što je praktični život."

Praktični život ne dotiče naše političare. Diplomatski pasoši, službeni automobili, čarter letovi i nekretnine bez kredita. Dok je toga, siva lista im ne znači mnogo. Narušen ugled države u svijetu također ih ne brine jer uvijek dežurnog krivca pronađu u onom drugom.