EU parlamentarci traže sankcije protiv Milorada Dodika i Republike Srpske

Parlamentarka Europske unije iz stranke Zelenih iz Holandije Tineke Strik, zajedno sa drugim europarlamentarcima uputila je pismo komesaru za proširenje EU Oliveru Varhelyiju u kojem se traži pokretanje aktivnosti protiv Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz entiteta Republika Srpska zbog bojkota neophodnih reformi u Bosni i Hercegovini, podrivanja vladavine prava, i nanošenja štete Bosni i Hercegovini u procesu pristupanja Europskoj uniji.

"Pozivam Komisiju da osigura da ove neprihvatljive radnje dobiju svoje finansijske posljedice", navodi u svom obraćanju parlamentarka Strik.

"Kao izvjestitelji u sjeni u Europskom parlamentu za izvještaj o napretku zemlje za 2020. godinu, pišemo vam da izrazimo našu duboku zabrinutost zbog trenutne situacije situacije i najnovijih dešavanja u Bosni i Hercegovini, posebno u pogledu bojkota svih važnih državnih institucija od člana Predsjedništva BiH iz entita Republika Srpska, ali i od strane drugih političkih predstavnika iz Republike Srpske", navodi se u pismu adresiranom na komesara Varhelyija.

Trending

Ovo je dječak (9) koji je ubijen u napadu: Oglasila se majka - 'Sada si sa bakom i dedom u raju'

Strik navodi da ako BiH želi da ispuni bilo koje od koraka u implementaciji 14 ključnih prioriteta koje je utvrdila Europska komisija za otvaranje pregovora o pristupanju EU, potrebne su ozbiljne reforme.

Da bi ovaj proces bio uspješan, saradnja i povjerenje među glavnim političkim akterima u zemlji od vitalnog su značaja.

"Stoga izražavamo našu najveću zabrinutost zbog odluke političkog rukovodstva Republike Srpske da bojkotuje sav rad u glavnim državnim institucijama sve dok se ne povuče zakon o zabrani poricanja genocida koji je proglasio bivši visoki predstavnik", navodi se u pismu.

Nespremnošću da učestvuju u bilo kakvom radu državnih institucija i nepriznavanjem legitimne odluke visokog predstavnika, političko rukovodstvo Republike Srpske podriva demokratske državne strukture BiH i njen ustav sadržan u Dayonskom sporazumu, čime je ugrožena ukupna stabilnost zemlje i cijele regije.

"Prijetnje člana Predsjedništva BiH otcjepljenjem RS-a, formiranjem vojske RS-a, jačanjem policijskih snaga RS-a vojnom opremom i ukidanje institucija na državnom nivou izravna su i neupitna prijetnja demokratiji i miru u Bosni i Hercegovini. Osim što izražavamo duboku zabrinutost, željeli bismo istaknuti i konkretnu mjeru koju bi Evropska komisija mogla poduzeti kao odgovor na bojkot", navodi se u pismu.

Pojašnjavaju da Uredba (COD) o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) predviđa odredbe o uvjetovanosti finansiranja povezane s učinkom zemlje u oblasti reformi u području vladavine prava, temeljnih prava i demokratskih institucija, navodeći da u slučaju značajne regresije ili stalnog nedostatka napretka u područjima obuhvaćenim pristupom “osnove prije svega”, opseg i intenzitet pomoći treba shodno tome i prilagoditi.

Praktična implikacija trenutnog bojkota je da su sve značajne reforme ili napredak u procesu pristupanja BiH onemogućeni, a zapravo znače blokadu reformi i pogoršanje u temeljnim oblastima.

"Budući da entitet Republika Srpska također ima koristi od finansiranja kroz IPA III fondove, mišljenja smo da bi ovaj bojkot trebao pokrenuti relevantne odredbe navedene Uredbe", smatraju.

Kako Uredba (COD) ne predviđa nikakvu konkretnu proceduru kojom bi Europski parlament mogao pokrenuti takvu obustavu sredstava, apeliramo na vas da ovim dopisom razmotrite obustavu svih sredstava kroz IPA III iprogram z kojih je Republika Srpska direktan i jedini korisnik, dok se ne prestane sa bojkotom državnih institucija.

"Obustava sredstava mogla bi poslužiti kao važan politički signal Europske komisije u ovoj političkoj krizi. Vjerujemo da je u interesu stanovnika BiH, kao i europske budućnosti zemlje, da naša Unija pošalje snažan signal političkom vodstvu Republike Srpske kao odgovor na njihove nedemokratske i neopravdane poteze", navodi se u pismu EU parlamentaraca Tineke Strik (Zeleni/EFA), Dietmar Koestera (S&D) i Klemena Grošelja (Renew Europe).