EU izvještaj: Nazadovanje slobode izražavanja i politički pritisci u BiH

2
Radiosarajevo.ba
EU izvještaj: Nazadovanje slobode izražavanja i politički pritisci u BiH
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba / Zastave EU i BiH

U Godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava i demokratije u svijetu za 2023. godinu - izvještaju visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, navedeno je da je zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima i demokratiji uglavnom uspostavljen u BiH i da je generalno gledano, usklađen s relevantnim međunarodnim i evropskim standardima.

U augustu je Parlamentarna skupština zakonom povjerila Instituciji ombudsmana za ljudska prava ulogu nacionalnog preventivnog mehanizama protiv torture i zlostavljanja. Rodni akcioni plan usvojen je u oktobru 2023. godine.

Kako je navedeno u izvještaju, došlo je do nazadovanja u garantovanju slobode izražavanja. U julu 2023. godine, u Krivični zakon manjeg bosanskohercegovačkog entiteta RS ponovo su uvedene kazne za klevetu, što ozbiljno utiče na slobodu izražavanja i medija i predstavlja veliki korak unazad.

Kamala Harris: " Tražit ću nominaciju i učiniti sve da ujedinim naciju i pobijedim Trumpa"

Kamala Harris: " Tražit ću nominaciju i učiniti sve da ujedinim naciju i pobijedim Trumpa"

Politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, nastavljeni su i u 2023. godini bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora. Javni emiteri su i dalje pod političkim uticajem i u neizvjesnim finansijskim uslovima.

U septembru 2023. godine, Narodna skupština RS usvojila je u prvom čitanju nacrt zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao strani agenti; njegovo potpuno usvajanje bi, upozorava se, predstavljalo veliki korak unazad.

Vezano za slobodu okupljanja, postoje ograničenja na spontana okupljanja i usljed troškova osiguranja, a sloboda okupljanja je posebno i dalje ograničena u RS, gdje je policija u martu 2023. godine zabranila LGBTI događaj. Povorke ponosa se održavaju redovno, navodi se u izvještaju.

Nakon izbora održanih u oktobru 2022. godine, novo Vijeće ministara preuzelo je dužnost krajem januara. Državni budžet za godinu dana je usvojen u martu. Sva zakonodavna i izvršna tijela na državnom i entitetskom nivou uspostavljena su do maja. Zemlja mora hitno da finalizira ustavne i izborne reforme koje su na čekanju.

"Potrebne su značajne reforme kojima će se osigurati da svi građani imaju mogućnost da efikasno ostvaruju svoja politička prava te da se na taj način ustavni i zakonodavni okvir zemlje usklade sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava utvrđenom u predmetu Sejdić-Finci.

Sabina Ćudić: Dodik nikada nijedan dio BiH neće uvesti u Europsku uniju

Sabina Ćudić: Dodik nikada nijedan dio BiH neće uvesti u Europsku uniju

Potrebno je prekinuti podjele u obrazovanju kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse 'dvije škole pod jednim krovom'. Rodno zasnovano nasilje, loše postupanje s osobama lišenim slobode i nedovoljna zaštita pripadnika manjina, uključujući Rome, izazivaju i dalje zabrinutost", piše u izvještaju.

Kao dio procesa evropskih integracija, Evropska unija nastavlja pomno pratiti poštovanje ljudskih prava, uključujući slobodu okupljanja i udruživanja i slobodu izražavanja, prava osoba u osjetljivim situacijama, uključujući pripadnike manjina, kao i ravnopravnost spolova.

Polovina od četrnaest ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije iz 2019. godine o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU se odnosi na temeljna prava. Ti prioriteti traže da zemlja ojača nediskriminaciju i rodnu ravnopravnost, osigura zabranu torture, garantuje slobodu izražavanja i medija, unaprijedi zaštitu i uključenost grupa u osjetljivim situacijama i promoviše okruženje pogodno za pomirenje.

Nakon preporuke Evropske komisije te u njenim zaključcima iz decembra 2023. godine, Evropsko vijeće će otvoriti pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom kad se postigne neophodan nivo usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Komisija je tokom 2023. godine redovno održavala sastanke u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

Podrška EU putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III) fokusira se na oblasti pravosuđa (6,4 miliona eura), civilnog društva i medija. Podrška je nastavljena kroz Instrument za civilno društvo (Program 2021-2023) u iznosu od 7,8 miliona eura, što je dovelo do 14 potpisanih projekata za jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva u oblastima zdravlja, socijalne uključenosti i socijalnog preduzetništva, životne sredine, mladih, kulture, lokalne ekonomije, ženskih prava, sloboda izražavanja, borbe protiv korupcije, integriteta izbora kao i resursni centar OCD.

Sredstva EU pomažu evidentiranju nestalih osoba (3 miliona eura), kao i podršci i praćenju rada na predmetima ratnih zločina (5 miliona eura). Nastavljena je podrška rodnoj ravnopravnosti (0,5 miliona eura) u okviru Instrumenta za ravnopravnost spolova, uključujući izradu prvog Indeksa rodne ravnopravnosti za Bosnu i Hercegovinu i institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova.

Schmidt se u Parlamentu BiH sastao sa studentima iz EU: Razgovarali o aktuelnoj političkoj situaciji

Schmidt se u Parlamentu BiH sastao sa studentima iz EU: Razgovarali o aktuelnoj političkoj situaciji

Sredstva za ispunjavanje pristupnih kriterija iz oblasti zaštite temeljnih prava su se nastavila pružati kroz EU4HumanRights (800.000 eura), koji projekat direktno podržava Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Agenciju za rodnu ravnopravnost i Instituciju ombudsmana za ljudska prava.

Izgradnja kapaciteta vlada za uključivanje organizacija civilnog društva u procese donošenja odluka nastavljena je 2023. godine kroz novi Instrument za civilno društvo (944.750 eura). U okviru Tematskog programa za ljudska prava i demokratiju, pokrenuto je sedam projekata za podršku ženama žrtvama nasilja, zaštitu prava LGBTI osoba, zaštitu i promociju prava djeteta, promociju ljudskih prava kroz sport, podršku slobodi izražavanja, uključujući nezavisne medije, dok je sredstvima za 2023. godinu podržano šest projekata u ukupnom iznosu od preko milion eura za podršku i promociju implementacije Vodećih principa UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, podršku ženama i djevojčicama Romkinjama, jačanje pristupa informacijama i bavljenje pitanjem pomirenja i tranzicione pravde.

Horizontal Facility – fond EU i Vijeća Evrope za Zapadni Balkan i Tursku Faza III finansirala je projekte usmjerene na jačanje ljudskih prava, uključujući postupanje sa licima lišenim slobode, sprečavanje i borbu protiv trgovine ljudima, podršku ravnopravnoj, inkluzivnoj i tolerantnoj BiH, kvalitetu obrazovanja za sve i slobodu izražavanja i medija. U 2023. godini Fond je podržao četvrtu Povorku ponosa u Sarajevu koja je okupila oko 2.000 učesnika. Ovaj projekat je takođe pružio podršku Agenciji za ravnopravnost spolova u organizaciji koordinacionog sastanka na temu implementacije prvog LGBTI akcionog plana. Također, izrađeno je 'mapiranje odgovora na govor mržnje' i zvanično usvojeno od strane Vijeća ministara u novembru 2023. godine.

"Bosna i Hercegovina je nastavila dijalog i saradnju sa evropskim i međunarodnim organizacijama za ljudska prava i tijelima za praćenje (UN, OSCE, Vijeće Evrope). Nije postignut značajan napredak u rješavanju većine od 204 prihvaćene preporuke iz Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) iz novembra 2019. godine. Bosna i Hercegovina još treba da odgovori na većinu od 79 preporuka i tri zahtjeva koje je u oktobru 2021. godine zaprimila od Komiteta UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava", kaže se u izvještaju.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Komentari

Prikaži komentare (2)

/ Povezano

/ Najnovije