Ekonomski rast BiH nedovoljan za "snažno kretanje naprijed"

Potvrdio je to i Alexandar Rowland, viši operativni službenik ureda Svjetske banke u Briselu, na današnjoj prezentaciji koja je održana u uredu Svjetske banke u Sarajevu, koji je konferencijski bio povezan s uredima u Briselu, Beogradu, Prištini, Tirani, Podgorici i Skoplju.

“Istina, ima pojedinih razlika između zemalja, ali dobre vijesti su ekonomski rast koji je ove godine brži nego 2015. Očekujemo da dođe do prosječnog rasta od 2,7 posto u poređenju sa 2,2 posto 2015. godine. Postoje razlike među pojedinim zemljama, gdje Srbija ostvaruje dobar oporavak i raste po 2,5 posto što se očekuje do kraja 2016, a ubrzan rast je vidljiv u Albaniji sa stopom od 3,2 posto. Za ostale ekonomije stope su između 2 i 3 procenta, čak do 3,6 posto na Kosovu. Predviđamo nastavak rasta tokom 2017. i 2018. godine, koji bi dostigao 3 do 3,5 posto“, kazao je Rowland.

Ellen Goldstein, direktorica Svjetske banke za područje zapadnog Balkana, istaknula je da je izneseno dosta dobrih vijesti, ali da je s njenog stanovišta najvažnije što se zapaža da se nezaposlenost u regionu počinje smanjivati sa svojih historijski najvećih nivoa.

“U Srbiji je broj nezaposlenih porastao za 5 posto, u Albaniji za 7 posto. Na Zapadnom Balkanu pao je procenat na 25 posto, što je i dalje visoko, ali raduje da vidimo u zemljama koje provode reforme veći broj radnih mjesta. Sada treba nastaviti. Prioriteti su jasni. Ostvariti poslovni ambijent svjetske klase, ukloniti sve barijere za zapošljavanje i, treće, naročito u pojedinim zemljama, smanjiti utjecaj preobimne vlade i administracije kako bi usluge bile efikasne za pojedince. I, konačno, zapadni Balkan nije dobro integriran međusobno, niti sa globalnim tržištem. Stoga je eliminacija barijera za trgovinu veoma važna“, naglasila je Goldstein.

Iz Svjetske banke su dodali da su modeli rasta različiti, ali da je dinamika i dalje pozitivna, te da su značajan pokretač investicije. Također, pojedine zemlje, poput Srbije i Albanije, provele su fiskalnu konsolidaciju, te su počele smanjivati nivo duga. Zbog toga su postale i atraktivnije za investitore.

Sandra Hlivnjak, ekonomistica Svjetske banke za BiH, naglasila je da je povećana stopa nezaposlenosti, te da zemlje u regionu nastavljaju trošiti više nego 2015. godine.

“Razlozi su povećanje plaća u javnom sektoru, a negdje povećanje transfera, smanjenje fiskalnih deficita, a negdje stabilizacija nivoa duga. Ima pomaka, ali slika nije jedinstvena za sve zemlje“, kazala je Hlivnjak i okrenula se Bosni i Hercegovini:

“Rast BiH je 3 posto, što je pozitivno, ali nije dovoljno da bi se krenulo snažno naprijed. To je dobar znak, ali zemlja treba težiti ka većim stopama. Na osnovu indikatora visoke frekventnosti procijenili smo da će rast biti na nivou 2015. to je 2,8 posto. Kada je u pitanju tržište rada ukupna stopa je smanjena. Iznosila je 27,7 posto 2015. i smanjena na 25,3 posto što je ohrabrujuće, ali je i dalje visoka stopa. Treba istaći da pogled na srednjoročni period, zaključno sa 2018, naša očekivanja su da će BiH rasti po stopi od 3,7 posto. Postoje rizici, a vidimo ih i u vanjskim i u unutrašnjim faktorima. To su dešavanja u Evropskoj uniji, stanje na svjetskom tržištu i šta se dešava u okruženju, zatim situacija u Turskoj i Grčkoj...“.

Na kraju je naglašeno da ubrzani rast u BiH pomaže povećanju zaposlenosti i utiče na smanjenje siromaštva u regiji. Bez obzira na to što globalne ekonomske okolnosti ne idu u prilog ekspanziji, za male ekonomije, poput ovih na Zapadnom Balkanu, interne reforme mogu simulirati snažniji izvozno orijentirani rast, čak i u prilikama globalnog usporavnja.