Ekonomija u BiH na koljenima: Većina radnika na minimalcu
Gotovo dvije trećine radnika u BiH radi za minimalac, ekonomija je na koljenima, uvoz je preplavio sve sektore, hiljadu ljudi odlazi.
Ovo je trenutna gruba slika bosanskohercegovačkog društva. Poslodavci sve više uvoze radnike, domaći zbog malih plata traže bolje prilike u inostranstvu.
Posljedica odliva radne snage iz BiH možda se najbolje oslikava u sektoru građevinarstva, gdje je potreba za stranim radnicima postala sve izraženija. Međutim, stručnjaci u ovoj oblasti kažu da je i tu potreban oprez, jer se domaćoj privredi može pomoći jedino ako se pri dovođenju tih radnika ispoštuju sve zakonske procedure.
Prognoza meteorologa iz Hrvatske: "U subotu snijeg, a tek ćete se iznenaditi šta stiže u nedjelju"
"Problem je što nam se svake godine smanjuje broj radnika, a na gradilištima je neophodno da uvijek posluje isti broj, jer je gradnja konstanta, sve je više stranih radnika, a dosta naših radnika je pred odlaskom u penziju i onda ne možemo nadomjestiti iz domaćih resursa, jer su mladi nezainteresovani za ovu vrstu posla", rekao je Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva Privredne komore entiteta RS.
Ekonomisti kažu da je došlo do određenog disbalansa, jer se veliki broj radnika vodi na biroima za zapošljavanje u BiH, a ustvari radi u inostranstvu, te da dovoljno govori podatak da je za 12 godina BiH napustilo 200 hiljada ljudi, mahom radno sposobne snage.
"Problem je nastao, nije od jučer, traje 12, 13 godina, sindikati normalno da se bune jer dolazak stranih predstavlja problem jer se smanjuje pritisak za povećanje plata postojećim radnicima, ali mi ćemo ih morati uvesti, jer veliki dio kvalitetne radne snage je otišao", smatra ekonomista Marko Đogo.
A migranti radnici na zapadnom Balkanu su već realnost, pokazuju podaci Međunarodne organizacije rada.
"Došlo je do porasta izdatih radnih dozvola od 2018. godine kada je izdato oko 40.000 dozvola, ali 2023. i 2024. godine taj broj iznosi više od 100.000, što pokazuje da su migranti radnici već realnost", podaci su Internacionalne organizacije za migracije.
Ako se izuzme građevinski sektor, resorni ministar u RS kaže da su kvote za uvoz stranih radnika povećane, ali ih ni pola nije popunjeno, te da taj problem nije izražen kao u zemljama u okruženju.
Nepal, Indija i Kina prednjače: BiH sve više zapošljava strance, evo šta kaze godišnja statistika
"Nisam siguran baš na osnovu kojih parametara smo imali nekakve megalomanske zahtjeve naših poslodavaca, jer ni pola kvota nismo ispunili, to su uglavnom radnici iz realnog sektora, i vrijeme je mislim da se pozabavimo radnicima sa biroa, koji na poziv poslodavaca neće da rade", rekao je Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite entiteta RS.
Uzevši u obzir visinu plata u realnom sektoru, potpuno je jasno zašto je tu i najveći problem, jer u više od 80 posto preduzeća gotovo svi radnici su na minimalcu.
"I dalje dvije trećine radnika u RS ne mogu dosegnuti iznos prosječne plate u RS, i dalje ta prosječna plata ne može dosegnuti ni pola iznosa sindikalne potrošačke korpe, plate se moraju povećavati, minimumi se moraju podizati, ali nama je problem nedostatak posebnih kolektivnih ugovora u privredi", smatra Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata entiteta RS.
I dok su političari trenutno okrenuti sami sebi, ciljanih strategija nema, niti demografskih, niti socio-ekonomskih. Dovoljno je krenuti od banalne statistike, da BiH nema ni tačne podatke koliko ljudi odlazi iz zemlje, piše BHRT.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.