Ramić: Vučić ide Miloševićevim putem, taj radikalizam traži krivca u Bošnjacima

Programska deklaracija usvojena na Sedmom Kongresu Stranke demokratske
akcije izazvala je neviđenu buru reakcija, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u
regionu.

Vodstvo Srbije najavljuje, znakovito, zvanično izjašnjavanje, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, zakazuje sjednicu Glavnog odbora, HNS se već žestoko obrušio na navedeni dokument.

Razgovarao: Faruk Vele

Šta, zaista, predstavlja taj dokument, zašto je donesen u ovom trenutku, te o dešavanjima u SDA nakon Kongresa, za Radiosarajevo.ba govori novoizabrani potpredsjednik SDA Edin Ramić. 

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate žestoke reakcije na Programsku deklaraciju SDA, koje sežu od izjava  Milorada Dodika i Nikole Špirića i vodstva Srbije, pa, evo, do OHR-a. Premijerka Srbije veli da SDA otvara Pandorinu kutiju, dok Špirić vidi „puzajući šerijat“? 

Ramić: Programska deklaracija SDA je neki naš strateški okvir za političko djelovanje. Za neke aktere na političkoj sceni BiH i regije 'sporni dijelovi' u istom ili sličnom obliku usvojeni su na posljednja 2-3 kongresa, tako da je zanimljivo da su to primijetili tek sada. 

Postoji uvijek pokušaj i potreba da se opravda srpski radikalizam tražeći nekog krivca na bošnjačkoj strani. Pitanje regionalizacije BiH je bilo na neki način definisano kroz nekadašnje razvojne agencije, to je bilo pet velikih razvojnih agencija koje su prelazile entitetske linije i projekti su podržavani od strane EU. 

Tragom takvog načina organiziranja mi smo imali i tzv. Prudski sporazum koji je također podrazumijevao svojevrsnu regionalizaciju zemlje sa Sarajevom kao distriktom. Taj sporazum je između ostalih potpisao i gospodin Dodik. Tako da, reakcije koje pristižu ovih dana samo pokazuju političku nedosljednost kod stranaka iz entiteta RS a da bi se ti stavovi osnažili onda dođu i reakcije iz Srbije. 

Radiosarajevo.ba: Kako SDA vidi nedavnu Vučićevu posjetu Drvaru i poruke upućene iz tog grada, te vojne parade u Beogradu koje, evo, i Milorad Dodik slavi kao jačanje srpske vojske, dok Vučić poručuje da će braniti srpski narod, ma gdje bio? 

Ramić: To je samo nastavak one poznate Miloševićeve 'niko ne sme da vas bije'... Znamo svi kako se to sve završilo. To 'ma gdje bio' možda lijepo zvuči u srpskim ušima ali se u praksi to naziva prijetnjom i agresijom, a Bosna se odbranila i opstala, razvija se kao suverena država bez obzira na to ko o tome šta mislio.  Bilo bi zanimljivo i otrežnjujuće da Srbi u Bosni nekad analiziraju gdje su sve bili nastanjeni njihovi sunarodnjaci, od Slovenije preko Hrvatske pa dole do Makedonije i da primijete kako su područja koja su naseljavali njihovi očevi i djedovi danas prazna. Od koga će da ih štite, ko im prijeti i kome je to opasnost šaka Srba što se vratila u Drvar, Glamoč ili Bosansko Grahovo. Njima treba mir, stabilnost i ekonomske investicije kao i svakom normalnom građaninu ove zemlje.

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate stavove iz dijela javnosti u Sarajevu da SDA na ovaj način «nabacuje loptu» nacionalističkim politikama u Banjoj Luci i Mostaru? Čak su i pojedini članovi SDA poput Šemsudina Mehmedovića primijetili da je Deklaracija radikalna... 

Ramić: Zanimljivo je da opozicija iz RS uvijek strane na stranu SNSD kada napadaju suverenitet države, prijete vraćanjem nadležnosti sa države na entitete i slično, a da s druge strane, da je nazovemo SDA-ova opozicija uvijek kritikuje SDA zbog toga što se suprostavlja SNSD. Istina, kad SDA ne reagira na neke provokacije kažu nam da smo blagi i nemamo refleks, kad reagiramo onda smo radikalni itd. Kolega Mehmedović ima potrebu da ima drugačiji stav od rukovodstva SDA, to ga čini vidljivijim na političkoj sceni, a, koliko se sjećam, on je glasao na kongresima SDA za Deklaraciju i ostale kongresne dokumente. 

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na prigovore u pogledu SDA-ovog zalaganja za vrijednosti građanske države? 

Ramić: Mi živimo u jednoj vrsti građanske i sekularne države, bez obzira šta neko o tome mislio ona će vremenom postajati sve građanskija, poštujući međunarodne konvencije o ljudskim pravima i dostignute standarde demokratskog društva.

Radiosarajevo.ba: SDA nakon Kongresa? Bilo je komentara da među novoizabranim potpredsjednicima SDA nema niko iz Hercegovine, da li to smatrate propustom? Neki i tu vide loše poruke jugu bosanskohercegovačke države. 

Ramić: Može se prigovoriti i da nema nikoga iz Gornjeg Podrinja ili Zapadne Hercegovine, zavisi odakle posmatrate. Teritorijalna, pa jednim dijelom i spolna i etnička zastupljenost, obezbjeđuju se kroz kvote u Glavnom odboru (GO).

Većinu Glavnog odbora bira Kongres, a ostatak se dopunjava na prijedlog predsjednika SDA i na taj način se obezbjeđuje da GO ima i predstavnike mladih, žena, nebošnjaka itd.

Predsjedništvo SDA je također dosadašnjom praksom imalo obezbijeđenu teritorijalnu zastupljenost, a tako će vjerujem biti i ubuduće. Dakle, treba sačekati završetak izbornog procesa u SDA pa onda eventualno prigovarati ukoliko bude potrebe za tim, a mi smo naviknuti da nam se stalno prigovara bez obzira šta i koliko radili.