Džaferović: Zahvaljujući međunarodnoj zajednici, držimo stvari pod kontrolom

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA) danas se obratio na Samitu procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) koji se održava u Solunu.

Njegovo obraćanje prenosimo u cjelosti:

"Na sličnim skupovima proteklih godina, nerijetko smo mogli čuti da se svijet ubrzano mijenja, te su do u detalje rasvjetljavane te promjene. Danas, nakon pandemije i agresije na Ukrajinu, postalo je više nego očigledno da svijet više nije isti. Promijenjena je čitava sigurnosna arhitektura evropskog kontinenta.
 
U ovom trenutku je od najveće važnosti pružiti pomoć Ukrajini da se odbrani od agresije. Lekcija koju moramo znati jeste da će mir biti sve bliži, kako agresor bude svjesniji da će, kako vrijeme bude odmicalo, morati plaćati sve skuplju cijenu.

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

Za razliku od Bosne i Hercegovine, kojoj je nametnut nepravedan embargo na uvoz oružja, u vremenu agresije od 1992. do 1995. godine, Ukrajina je pravovremeno snabdjevena odbrambenim oružjem. To govori da, iako se historija ponavlja, međunarodna zajednica ipak uči. Ono što je najvažnije jeste da se sačuva evropsko i euroatlantsko jedinstvo. Da nije bilo tog jedinstva i podrške Ukrajini, pitanje je gdje bi se agresija zaustavila.
 
Rat u Ukrajini se zasad nije prelio na druge države, ali njegove implikacije su ogromne. To se vidi na Zapadnom Balkanu, a naročite posljedice osjećamo mi u Bosni i Hercegovini.Već duže od godinu dana u mojoj zemlji traje teška politička kriza, koja je naročito intenzivirana uoči i nakon agresije na Ukrajinu.
 
Nije tajna da u Bosni i Hercegovini postoje akteri koji su pod ruskim utjecajem. Upravo su oni svojim  jelovanjem doveli u pitanje Daytonski sporazum i 27 godina njegove implementacije, prijeteći secesijom i preduzimajući konkretne antiustavne korake koji vode ka tom cilju. Ovo se posebno čini ugrožavanjem institucija Bosne i Hercegovine koje naš Ustav definiše kao potrebne za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, kao što su jedinstvene Oružane snage BiH, porezni sistem, pravosuđe i dr.

Zahvaljujući podršci međunarodne zajednice, na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskom unijom i Ujedinjenim Kraljevstvom, uspijevamo držati stvari pod kontrolom, iako je stanje još vrlo krhko. Od esencijalnog značaja je što je međunarodna zajednica ponovo osnažila mehanizme uspostavljene u Bosni i Hercegovini, na temelju Poglavlja 7 Povelje UN-a koje nalaže međunarodnu akciju u svrhu očuvanja mira. Tu prvenstveno mislim na Ured visokog predstavnika i međunarodnu vojnu misiju – EUFOR.

Visoki predstavnik je, ispunjavajući svoje obaveze prema Daytonskom sporazumu, i koristeći se ovlastima koje proizlaze iz tog sporazuma, poništio neke secesionističke poteze vlasti bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kojima je ugrožen ustavni poredak i mir u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, visoki predstavnik je spriječio pokušaj dijela ministara, koji su, zloupotrebljavajući pravo etničkog veta, pokušali da suspenduju demokratiju u Bosni i Hercegovini, uslovljavajući održavanje izbora izmjenama Izbornog zakona.
 
Daytonski mirovni sporazum je imao za cilj zaustaviti rat. Zato je sistem koji je njime uspostavljen ostao nedovršen. Ostale su mogućnosti za blokade i zloupotrebe, naročito kada je u pitanju korištenje etničkog i entitetskog veta. Jednostavno kazano, domaćim akterima je data mogućnost da blokiraju skoro svaku odluku i nekažnjeno paralizuju čitav sistem. Jedina instanca koja ih je mogla sankcionisati i deblokirati sistem upravo je Ured visokog predstavnika, zbog čega je i formiran.

Nama je potrebno da izgradimo domaće mehanizme odgovornosti i dovršimo sistem, kako nam OHR ne bi trebao. Naš cilj nije da OHR ostane vječno, već da se dovrši izgradnja funkcionalnog sistema, tako da, i kada jednog dana OHR ode, država može samostalno funkcionisati. Sve dotada, međunarodna supervizija će nam trebati, jednako kao što je, u vidu savezničkih kontrolnih savjeta bila izuzetno korisna drugim državama, poput Njemačke i Austrije, nakon Drugog svjetskog rata. Zahvaljujući toj superviziji i međunarodnoj podršci, a ne uprkos njoj, ove su zemlje postale među najuređenijim državama Evrope.
 
Strateški ciljevi Bosne i Hercegovine su članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu. Od Pakta stabilnosti koji je održan 1999. godine u Sarajevu, kada je zemljama Jugoistočne Evrope obećana euroatlantska perspektiva, pa preko summita u Solunu 2003. godine, kada je Evropska unija otvorila svoja vrata, napravili smo izuzetan napredak. Proveli smo brojne reforme i znatno unaprijedili odnose u regiji.
 
Jasno nam je da u samoj EU postoje brojni problem koji su rezultirali strahom od proširenja. Ali nikada ne treba zaboraviti da je Evropska unija, uprkos svim poteškoćama, sa svim novim članicama postala jača, bolja i sigurnija nego što bi bila bez njih. Nemam nikakvu dilemu da bi tako bilo i sa uključenjem Bosne i Hercegovine i drugih država ovog dijela Evrope.
 
Zato očekujem da se na predstojećem Summitu Evropska unija – Zapadni Balkan ovog mjeseca, snažno podrži i unaprijedi evropski put Bosne i Hercegovine.

Podržavam inicijativu koju je ovdje iznio predsjednik Pahor da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status. Time bi međunarodna zajednica vratila dug prema BiH. Bosna i Hercegovina je 2004. bila rame uz rame s Hrvatskom na EU putu, ali je, zbog neispunjavanja obaveza međunarodne zajednice predviđenih Daytonom, BiH s vremenom izgubila korak.

Također očekujem da se na narednom summitu NATO-a, snažno podrži i unaprijedi NATO integracijski put Bosne i Hercegovine.
 
Bosna i Hercegovina podržava regionalnu saradnju. Želimo graditi dobre odnose sa svojim susjedima, rješavati otvorena pitanja dijalogom, a ako to nije moguće, onda kroz institucije međunarodnog prava.
 
Svoju opredijeljenost za regionalnu saradnju potvrdili smo i pristupanjem Zajedničkom regionalnom tržištu, u okviru Berlinskog procesa. Izuzetno smo zainteresovani za implementaciju ove inicijative, u saradnji s EU, kako bismo našim građanima omogućili da konzumiraju četiri osnovne slobode kretanja (ljudi, roba, usluga i kapitala) na području cijelog Zapadnog Balkana. Zato me izuzetno raduje što se rezolucijom ovog summita podržava Berlinski i Zajedničko regionalno tržište.
 
Bosna i Hercegovina je kredibilan partner za regionalnu saradnju, te želimo da snažno doprinosimo ovim procesima, kako bismo našim građanima osigurali mirnu, stabilnu i prosperitetnu budućnost", zaključio je Džaferović..