Dva zahtjeva za izručenje Vlahovića

Ministarstva pravde BiH i Crne Gore zatražit će izručenje Veselina Vlahovića zvanog „Batko“ zbog otvorenih istraga koje se u obje zemlje vode protiv njega, javlja BIRN Justice Report.

Za Vlahovićem tragaju i pravosudni organi Crne Gore jer se pred Višim sudom u Podgorici protiv njega vodi postupak zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva koji je počinjen u BiH. Potjernica za Vlahovićem je raspisana i jer je 2001. godine pobjegao iz zatvora u Spužu, gdje je bio na odsluženju kazne zbog razbojništva i nasilničkog ponašanja.

U Ministarstvu pravde BiH ističu da je saslušanje Veselina Vlahovića, koji je uhapšen u Španiji, zakazano za petak, 5. marta 2010. godine.

Jusuf Halilagić, sekretar Ministarstva pravde, dodaje da Tužilaštvo do 4. marta 2010. godine treba izvršiti prevod dokumentacije na španski i engleski jezik kako bi se, putem Ministarstva vanjskih poslova BiH, mogao podnijeti zahtjev za ektradiciju.

Predsjedništvo BiH je ranije zatražilo od nadležnih organa da se „što hitnije sprovedu mjere i aktivnosti u cilju bržeg izručenja“ Vlahovića pravosudnim organima BiH.

"Monstrum sa Grbavice"

Veselin Vlahović Batko početkom 1992. godine živio je u sarajevskom naselju Grbavica. Ovo naselje, s lijeve strane rijeke Miljacke, bilo je pod kontrolom snaga Vojske Republike Srpske od proljeća 1992. do januara 1996. godine.

Na ovom području bilo je zatočeničkih objekata – u “Šoping centru”, u garažama i podrumima zgrada, te u prodavnici “Digitron-Buje”.

Zbog ovakvog stanja, mnogi stanovnici Grbavice željeli su prijeći u drugi dio grada, pod kontrolom Armije BiH, što je nekima i uspjelo. Bošnjaci i Hrvati koji su bili na Grbavici pričaju da su bili zatočenici u svom domu, a neki i primorani da rade u “radnim vodovima”.


Grbavica, foto: boreokoociju.blogger.ba

Stanovnici sarajevskog naselja Grbavica, oni koji su tamo bili za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine, i danas se sa strahom prisjećaju Veselina Vlahovića zvanog Batko. Zbog sumnji da je počinio ratne zločine, za Batkom tragaju pravosudni organi Crne Gore i Bosne i Hercegovine, i to već godinama, ali bezuspješno.

U jednom od tekstova Justice Reporta, objavljenog nakon što je u oktobru 2008. godine Državni sud u Sarajevu izdao nalog za raspisivanje potjernice za Batkom, Sarajka koja je preživjela teror na Grbavici, rekla je: “Ulijevao mi je strah. Kad se pojavi, ja se zaledim. Jednom sam ga vidjela. Okrenem se, on stoji. Ja umrla, pa oživjela”, rekla je.

Prema tvrdnjama sagovornika Justice Reporta, mnogi koje je odveo nikada se nisu vratili.

Iskazi haških svjedoka

Jedan od svjedoka u Haagu, bivši funkcioner Srpske demokratske stranke (SDS), Batka je nazvao “naoružanim čudovištem”. Ono što je radio tokom rata opisano je dijelom i u knjizi Balija bivšeg srpskog vojnika Božidara Debelonogića.

U nepravosnažnoj presudi Momčilu Krajišniku, kojom je osuđen na 27 godina, navodi da je tokom pretresa stanova na Grbavici “od juna do septembra 1992. godine jedan naoružani čovjek po imenu Batko silovao tri žene”.

U istoj presudi stoji da je u junu i julu 1992. godine “Batko počinio nekoliko krivičnih djela, uključujući pljačku i krađu”.

O dešavanjima u naselju Grbavica u kojima je učestvovao i Batko govorili su proteklih godina njegovi bivši saborci, kao i visoko rukovodstvo SDS-a.

“On je bio naoružano čudovište. Patološki tip”, kazao je za Vlahovića Radomir Nešković, bivši potpredsjednik Izvršnog odbora SDS-a, svjedočeći u Haagu. “Željeli smo da oslobodimo Grbavicu od ovog čovjeka, ali on bi se uvijek vraćao i terorisao stanovnike”, dodao je.

Božidar Debelonogić, bivši srpski vojnik sa Grbavice, u knjizi Balija, koju je napisao 1997. godine, čitavo poglavlje posvetio je Vlahoviću.

“Batko Crnogorac najviše je volio voziti auta i ubijati muslimane. Volio je on, doduše, i da ih bije, ali samo pred drugima, pokazujući svoje umijeće, tehniku aperkata i krošea. Muslimane je mučio i ubijao uvijek na drugi način, vršeći fizičke i psihičke eksperimente”, stoji između ostalog u ovoj knjizi.


Grbavica

Vlahović je uhapšen 2. marta 2010. godine, na osnovu međunarodne potjernice, u mjestu Altea u Španiji. Prema pisanju medija, uhapšen je blizu kuće u kojoj je živio i prilikom hapšenja je pružao otpor.

Tužilaštvo BiH ga sumnjiči za “54 krivičnopravne radnje” počinjene nad civilima Bošnjacima i Hrvatima u sarajevskom naselju Grbavica od 1992. do 1995. godine, uključujući ubistva, mučenja, prisilne nestanke i silovanja.

Vezano:
BiH traži izručenje Veselina Vlahovića Batka (VIDEO)

BIRN.ba/radiosarajevo.ba