Državna sekretarka vanjskih poslova Danske: Godišnjica genocida u Srebrenici nije samo sjećanje
U srcu danske prijestolnice, u sali Vartova, jučer je održan komemorativni program i panel-diskusija pod nazivom Srebrenica 1995 – Od sjećanja ka odgovornosti, posvećena sjećanju na genocid u Srebrenici i važnosti učenja iz ove mračne stranice naše historije.
Događaj je započeo prikazivanjem video-snimka originalnog izvođenja Srebreničkog inferna, koji je evocirao teške uspomene na događaje iz jula 1995. godine. Moderatorka programa, Amra Agović-Ugarak, pozdravila je prisutne i uvela ih u naredne sadržaje, među kojima su se našla i uvodna obraćanja istaknutih zvaničnika.
Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Danskoj, Anesa Kundurović-Miljak, podsjetila je na trajnu obavezu međunarodne zajednice prema žrtvama i preživjelima genocida, naglašavajući da se ova tragedija nikada ne smije zaboraviti niti ponoviti. Također je izrazila zahvalnost Kraljevini Danskoj na podršci u očuvanju suvereniteta Bosne i Hercegovine i njenom evropskom putu.
Dragan Bursać: Od Luburića do Primorca, krivi smo mi što šutimo!
Posebno upečatljivu i snažnu poruku prisutnima uputila je Lotte Machon, državna sekretarka za vanjsku politiku danskog Ministarstva vanjskih poslova. Ona je istakla da bol Srebrenice ne blijedi ni danas i da je naša zajednička odgovornost da sjećanje na žrtve ne ostane samo simboličan čin, već da se pretoči u konkretne korake.
"Sam čin sjećanja nije dovoljan. Na tridesetu godišnjicu genocida u Srebrenici mora postojati jasan poziv na djelovanje: na zaustavljanje negiranja i ušutkivanja istine, na promicanje pomirenja i pravde za žrtve. Pravda nije samo zadatak onih koji procesuiraju počinioce, već i temelj za izgradnju društva u kojem se ovakvi zločini neće nikada ponoviti", poručila je Machon.
Osnovna škola "Harmani I" iz Bihaća proslavila 60 godina uz sjećanje na genocid u Srebrenici
Također je naglasila kako Danska pažljivo prati aktuelne prijetnje stabilnosti Bosne i Hercegovine te će, kao zemlja koja predsjedava Europskom unijom, aktivno podržavati evropski put ove zemlje.
Događaju je prisustvovao i Muhamed Jusić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u BiH, koji je u ime reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića prenio pozdrave i naglasio važnost uloge vjerskih zajednica u njegovanju kulture sjećanja i zajedničkog suočavanja s prošlošću.
Jedan od najemotivnijih trenutaka bio je video-prilog Ahmeda-ef. Hrustanovića, imama Bijele džamije u Srebrenici i preživjelog svjedoka genocida, koji je svojom pričom podsjetio na neizbrisivu ljudsku snagu i otpornost.
Centralni dio programa bio je posvećen panel-diskusiji Od sjećanja ka odgovornosti – kako društva uče iz prošlosti?, na kojoj su govorili stručnjaci i preživjeli: Anders Levinsen, bivši šef UNHCR-a u Tuzli; prof. emeritus Frederik Harhoff, bivši sudija Haškog tribunala; dr. Hikmet Karčić, autor izložbe i naučni saradnik; te Ćamil Duraković, bivši načelnik Srebrenice i potpredsjednik RS. Svi su istakli potrebu za globalnim priznanjem genocida i važnost edukacije, medija i politike u sprečavanju budućih zločina.
"Genocid u Srebrenici nije samo historija Bošnjaka, već dio europske historije", naglasio je dr. Karčić, podsjećajući da je jedan europski narod počinio zločin nad drugim i da je to nešto što Europa mora jasno priznati.
Nakon formalnog dijela uslijedila je interaktivna sesija pitanja i odgovora, a posjetioci su imali priliku da obiđu izložbu Genocid u Srebrenici: Jedanaest lekcija za budućnost.
Ovaj događaj realiziran je u okviru međunarodnog projekta Svijet pamti Srebrenicu, koji ima za cilj podizanje svijesti i edukaciju globalne javnosti o genocidu, a koji uz podršku Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica BiH organizira Rijaset Islamske zajednice u BiH.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
