Dragan Čović sve bliže crnoj listi SAD-a?

U rasplet političke drame unutar HDZ-a BiH Kantona 10 (Livno) uključio se i predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović. Čović je ponovno pokazao da metode ucjene i naredbi osim u formiranju vlasti, koristi i unutar partije, te da organi u HDZ služe kao marionete, a da konačne odluke donosi Čović, piše Patria.

Naime, u svojim zaključcima Predsjedništvo HDZ-a BiH traži od Kluba HDZ-a BiH u Skupštini Kantona 10 da „ODMAH poništi svoje odluke s vanredne sjednice Skupštine Kantona 10 i da Klub Hrvata u Skupštini mora provoditi odluke koje se donesu i usklade unutar Kantonalnog odbora HDZ-a BiH Kantona 10“.

U slučaju postupanja suprotnom zaključcima navodi se da će stranačka tijela morati postupati u skladu sa  Statutom HDZ-a BiH i sankcionirati pojedince i organizacije koje sudjeluju u takvim radnjama.

Problem za Čovića je što je urađeno upravo suprotno. Održana je sjednica novoimenovanih članova Skupštine ŠGD “Hercegbosanske šume” d.o.o. Kupres na kojoj je smijenjen dosadašnji Nadzorni odbor i imenovan novi koji je dobio zadatak pripremiti smjenu Uprave Društva, odnosno smjenu Branka Ivkovića.

Da se HDZ BiH u Livnu i Kantonu 10 opasno suprotstavlja Čoviću i njegovim naredbama dokaz su i priče o nezakonitim koncesijama, a o kojim je Novinska agencija patria pisala u više navrata. U tu priču uključena je i Borjana Krišto, prva saradnica Dragana Čovića.

Zbog sve opasnijeg djelovanja, izvori iz diplomatskih krugova smatraju da je Dragan Čović, lider bosanskohercegovačkog HDZ-a vrlo blizu američkim sankcijama.

Retorika Čovića, naročito posljednjih nekoliko mjeseci podjednako je negativna kao i Dodikova. Metode ucjena u formiranju vlasti, kao i samo deklarativna priča o putu u NATO i EU međunarodnoj zajednici sve više smeta, jer djela govore suprotno.

Izmjene Izbornog zakon BiH kako ih traži Dragan Čović donijele bi nove etničke podjele u BiH. 

Čović traži da člana u Predsjedništvu BiH mogu izabrati samo Hrvati iz Hercegovine, koja se smatra izbornom bazom HDZ-a, dok bi ta mogućnost bila oduzeta bosanskim Hrvatima. 

Po istom principu Čović želi urediti izbor delegata u Federalni dom naroda. Ovakvi zahtjevi su suprotni Dejtonskom sporazumu. 

Uspostava zasebne teritorijalne jedinice u BiH bio je ratni cilj hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, što je Haški tribunal ocijenio kao udruženi zločinački pothvat, kojim se dio BiH nasilnim putem želio pripojiti Hrvatskoj.

Iako iz HDZ-a konstantno ističu da su promicatelji evropskih vrijednosti djela koja su vidljiva na terenu udaljavaju ih od demokratskih vrijednosti.

"Ne mora biti entitet, to može biti bilo kakva federalna jedinica", rekao je Čović još prije godinu i po dana.

Do danas se nije previše udaljio u djelovanju. Svjesni su stranci da je Čović prijetnje iz predizborne kampanje ostvario.

Prijetio je paralizom Bosne i Hercegovine pobijedi li njegov protukandidat Željko Komšić za člana Predsjedništva. Sada je blokada na djelu. Ministri iz reda HDZ-a ne dolaze na sjednice Vijeća ministara, a Čović jasno poručuje da bez SNSD-a nema Vijeća ministara. Prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik još u januaru 2017. stavljen je na crnu listu SAD-a.

U saopćenju Američke Vlade tada je navedeno da su sankcije uvedene zbog podrivanja Daytonskog sporazum i njegovih prijetnji suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. 

Čović nema nikakvo drugačije djelovanje nego identično ovom Dodikovom. Jedina mu je sreća i prednost ispred Dodika što Hrvatska lobira za njega, pa je njegov odlazak na crnu listu za sada na čekanju, piše Patria.