Agius: Odgovorne za ratne zločine u BIH privesti pravdi

MKSJ je tako otvorio novo poglavlje u oblasti međunarodnog humanitarnog i krivičnog prava. 

Istaknuto je to u četvrtak u uvodnom dijelu trodnevne konferencije pod nazivom  „Dijalozi o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju - MKSJ“, koja se u organizaciji ovog suda održava u Sarajevu.

Sudionike skupa pozdravio je član Predsjedništva BiH Dragan Čović, istaknuvši ulogu koju je MKSJ imao u traganju za istinom i pravdom, te, istodobno, ocijenivši da rezultati rada tog suda imaju veliko značenje za budućnost odnosa u BiH i regionu.

Ukazao je da su u BiH, ali i u susjednim zemljama još podijeljena mišljenja u vezi s MKSJ-om, često dijametralna, te da ovise od toga ko je bio predmetom procesuiranja.

Precizirao je da tri strane u BiH imaju različit pogled na rad MKSJ te da se stajališta kreću od krajnje negativnih, osobito za Haško tužiteljstvo, do toga, a s čime se i sam slaže, da bi bez djelovanja MKSJ bilo nemoguće i veoma teško govoriti o provođenju pravde i sankcioniranju onih koji su počinili ratne zločine na prostorima bivše Jugoslavije.

"Duboko sam uvjeren da mi danas imamo veliko iskušenje ispred sebe, jer ogroman broj ratnih zločina nije istražen", kazao je Čović, naglašavajući neophodnost potpune depolitizacije procesa procesuiranja ratnih zločina u pravosudnim institucijama BiH, kao i eliminiranja elemenata selektivnosti u tom pogledu.

Istakao je značaj transfera znanja i iskustava MKSJ-a u pravosudne institucije BiH, uključujući i neometan pristup bazama podataka tog suda.

O radu MKSJ-a i značaju njegovog naslijeđa govorili su predsjednik tog suda Carmel Agius, glavni haški tužitelj Serge Brammertz i registrar John Hocking, naglašavajući da je početak rada MKSJ-a bio obilježen skepticizmom, ali da je kasniji razvoj događaja odagnao takve sumnje.

Podsjetili su da su u MKSJ-u procesuirani najodgovorniji za zločine počinjene na prostoru bivše SFRJ, njih 161, te da je tokom suđenja ispitano više od 5.000 svjedoka.

Istaknuta je uloga Međunarodnog suda u utvrđivanju činjenica o tome što se dešavalo tokom kampanja „etničkog čišćenja“, te na planu eliminiranja nekažnjivosti.

Čelnici MKSJ-a pozvali su aktere u BiH i regionu da nastave procesuiranje ratnih zločina da bi svi koji su odgovorni bili privedeni pravdi, izražavajući očekivanje da će takvo opredjeljenje biti u vrhu političke agende

Cilj konferencije je, kako je rečeno, da se drugima omogući da se oslone na postignuća koja je MKSJ ostvario tokom 24-godišnjeg postojanja.

Konferencija je osmišljena kao niz dinamičnih dijaloga s onima koji mogu prenijeti ono što je MKSJ razvio u nove oblasti, s posebnim osvrtom na ulogu nacionalnih aktera.

Kako je naznačeno, sudionici skupa će istražiti na koji način rad MKSJ-a može formulirati odgovore na zvjerstva i zločine vezane za sukobe na nacionalnom nivou na brojnim poljima, i, istovremeno, iskoristiti transfer iskustava stečenih u nacionalnim okvirima.

U fokusu prvog dana skupa su tri panela posvećena diskusijama o normativnom naslijeđu, o naslijeđu pravosuđa u odnosu na rodna pitanja i vansudskom naslijeđu, a, kako je planirano, u pauzi skupa bit će upriličena promocija publikacije „Procesuiranje pred MKSJ seksualnog nasilja počinjenog tokom sukoba“.

Na početku konferencije njenim sudionicima se videoporukom obratio Benjamin Ferenc, jedini živi tužitelj iz procesa u Nurnbergu, poručivši da se nikada ne smije odustati od traganja za onima koji su odgovorni za zločine.

Konferenciji u glavnom gradu BiH prisustvuju predstavnici  nacionalnih pravosuđa, žrtava, mladih, pravnici, novinari, političari, predstavnici nevladinih organizacija, akademske zajednice i drugi predstavnici civilnog društva iz država nastalih na području bivše Jugoslavije, kao i međunarodni stručnjaci i predstavnici akademske zajednice, te sudije i zaposlenici MKSJ-a.

Prema najavi organizatora, konferencija će rezultirati usvajanjem odgovarajuće rezolucije koja će sadržavati zaključke i preporuke i biti okvir ili polazište za buduće debate o naslijeđima međunarodnih sudova i tribunala, uključujući i razmjenu iskustava između nacionalnih i međunarodnih jurisdikcija (sudskih nadležnosti).