Marijo Pejić: Herceg-Bosna i treći entitet su apstrakcija, to je opasnost i za Hrvate

Pristižu reakcije nakon jučerašnjih provokacija iz Mostara, gdje je Hrvatska demokratska zajednica formirala nova tijela tzv. HZ Herceg-Bosne i praktično ponovo inaugurirala tu paradržavnu tvorevinu u javnom prostoru, iako je riječ o političkom konceptu koji je u novembru 2017. u slučaju "Jadranko Prlić i ostali" pred cijelim svijetom osuđen kao zločinački.

Piše: Faruk Vele 

Domoljubna orijentacija

Prvi je za Radiosarajevo.ba sinoć reagirao član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

"Znam ja za ovo! A ovi naši u Sarajevu samo neka nastave gurati glavu u pijesak", kazao je Komšić za Radiosarajevo.ba.

Komšić o tijelima tzv. Herceg-Bosne: A Sarajevo neka nastavi gurati glavu u pijesak

Nove provokacije iz Mostara. dr. Antonio Sesar izabran je za predsjednika sabora tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne na održanom IV. saboru danas u Mostaru, saopćeno je iz HDZ-a BiH. Saboru je prisustvovalo oko 90 izaslanika, zvaničnika hrvatskog naroda sa svih razina vlasti, predsjednici stranaka, predstavnici crkve, kulturnih i obrazovnih institucija, braniteljskih udruga, privrednici te gosti.

Na skupu u Mostaru čelnik HDZBiH Dragan Čović, podsjetimo, poručio je da "trebamo očuvati nešto što je prevrijedno, a to je ovo ime Herceg Bosna".

Čović je izjavio da su Hrvati u BiH opstali i zadržali ravnopravan status samo tamo gdje su funkcionirale institucije Herceg Bosne.

"Želim da na ovom saboru izaberemo adekvatno vodstvo prije svega predsjednika sabora koji može predvoditi kako bi sve dok se ne izborimo za svoju potpunu jednakopravnost na cijelom prostoru BiH predstavljene kroz legitimne predstavnike Hrvata u svakoj razini. Do tog vremena moramo do kraja organizirati HZ HB i sve druge institucije Hrvatskog naroda i tražiti zajedništvo“, poručio je Čović ne ostavljajući nimalo dileme u krajnji cilj njegove politike.

Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) dr. Marijo Pejić upozorio je da je u Mostaru ponovo predstavljena sebična etnoteritorijalna politika. 

"Potpuno suprotna domoljubnoj orijentaciji i duhu Bosne i Hercegovine, što je mnoge političke analitičare i društvene djelatnike podsjetilo na scenarij sazivanja Utemeljiteljske skupštine „Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Čelnici i zastupnici HNS-a, još su jedanput, po tko zna koji put, sve svoje emocije, očekivanja i politička obećanja projicirali na teritorijalnu apstrakciju, odnosno zamišljeni hrvatski „treći entitet“, sugerirajući da je preustroj Federacije BiH modalitet za ravnopravnost Hrvata u BiH", rekao je Pejić.

On smatra da je tzv. Herceg-Bosna suštinski opasnost i za hrvatski narod u BiH.

"Političko organiziranje hrvatskog naroda u BiH prema političkom konceptu 'Herceg-Bosne' za opstanak hrvatskog naroda je egzistencijalno opasno jednako kao i devedesetih godina prošloga stoljeća. Taj koncept je potpuno neprihvatljiv za cjelinu hrvatskog naroda u BiH, ponajprije zbog toga što bi time najveći dio Hrvata ostao izvan zacrtane nacionalne zajednice i postao nacionalna manjina. Time bi se potrošilo povijesno pravo hrvatskog naroda na konstitutivnost i suverenitet na cijelom području BiH", zaključio je Pejić.

Osuđeni osnivači

Za predsjednika Sabora tzv. HZ HB izabran je dr. Antonio Sesar, a saboru je prisustvovalo 90 delegata, zvaničnika hrvatskog naroda sa svih razina vlasti, predsjednici stranaka, predstavnika Katoličke crkve, kulturnih i obrazovnih institucija, braniteljskih udruga, privrednika i drugih uglednika. 

Državna Hrvatska novinska agencija (HINA) u vijesti emitiranoj sa skupa podsjeća da su hrvatski zvaničnici utemeljili su Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu (HZHB) 18. studenog 1991. u Grudama "istoga dana kada je pao Vukovar, kako bi se obranili od predstojeće srpske agresije u toj zemlji".

"HZ HB je prerasla u Hrvatsku republiku Herceg Bosnu kao dio Vance Owenovog plana za preustroj BiH i završetak rata u toj zemlji. Herceg-Bosna je postala sastavni dio današnjeg entiteta Federacije BiH 1994. potpisivanjem Washingtonskog sporazuma o zaustavljanju rata između Hrvata i Bošnjaka", navodi HINA. 

Agencija podsjeća da su šestorica njezinih vojnih i političkih zvaničnika osuđeni pred Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima tijekom rata u sklopu udruženog zločinačkog pothvata.