Dokle će Dodik nekažnjeno negirati genocid? "Dosadašnja praksa bh. pravosuđa je poražavajuća"

10
Radiosarajevo.ba
Dokle će Dodik nekažnjeno negirati genocid? "Dosadašnja praksa bh. pravosuđa je poražavajuća"
Foto: EPA-EFE / Milorad Dodik

U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome kakav je odnos pravosuđa u Bosni i Hercegovini prema negiranju genocida u Srebrenici i veličanju ratnih zločinaca.

Povod za razgovor, u kome su učestvovali Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, i Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava sa sjedištem u Bijeljini, bile su dvije nedavne presude – jedna za veličanje Karadžića i Mladića, a druga za negiranje genocida.

Bilo je riječi o tome zašto su prve presude izrečene 4 i po godine nakon što je u krivični zakonik unesena odredba da je kažnjivo negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, zašto do sada nije podignuta nijedna optužnica protiv funkcionera bh. entiteta RS iako oni, posebno Milorad Dodik, neprestano negiraju u genocid u Srebrenici, kao i o tome zašto Tužilaštvo, kada odbacuje prijave, najčešće navodi da nema dokaza da je onaj ko je negirao genocid imao namjeru da izazove mržnju.

Stanari Alipašinog Polja upozoravaju na osobu koja danima krade po haustorima?

Stanari Alipašinog Polja upozoravaju na osobu koja danima krade po haustorima?

Razgovaralo se i o tome da li izjava gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića da neće biti uklonjen mural Ratka Mladića u tom gradu predstavlja veličanje ratnih zločinaca, kako je tužilac odbacio prijavu protiv tog murala s obrazloženjem da nema pismenog dokaza je na njemu lik Ratka Mladića, kao i o tome koliko činjenica da se u Srbiji toleriše negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca utiče na ponašanje policije i pravosudnih organa u Bosni i Hercegovini.

Ovih dana sud Bosne i Hercegovine prvostepeno je osudio Miodraga Malića na tri godine zatvora za veličanje ratnih zločinaca Karadžića i Mladića. Dva mjeseca ranije Vijeće Apelacionog suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je presudu Vojinu Pavloviću koji je osuđen na tri i po godine zatvora za veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida u Srebrenici. To su prve presude te vrste nakon jula 2021. godine kada je tadašnji Visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo dopune Krivičnog zakona prema kojima je negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca postalo kažnjivo.

Duraković o Dodikovim prijetnjama: "Može li Bošnjacima u RS biti gore nego sada?"

Duraković o Dodikovim prijetnjama: "Može li Bošnjacima u RS biti gore nego sada?"

Na pitanje "da li je to za vas bilo iznenađenje?", Vehid Šehić odgovara:

"Nije bilo iznenađenje, ali očekivao sam da nadležni sudovi odmah nakon stupanja na snagu dopuna Krivičnog zakona reaguju na mnoga veličanja ratnih zločinaca i negiranja genocida. Čekalo se četiri godine da dobijemo jednu pravosnažnu i jednu nepravosnažnu presudu. Veličanje ratnih zločina i negiranje genocida u Srebrenici svakodnevna je pojava u Bosni i Hercegovini.

Živimo u vrijeme kada su ratni zločinci faktički postali nacionalni heroji. Nije stvoren ambijent da se istinski suočimo s činjenicama o onome što se dešavalo tokom rata u Bosni i Hercegovini. Svi govore da su se branili, a predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske još je 1991. godine izašao sa tezom da se u odbrambenom ratu ne mogu činiti ratni zločini što su prihvatili mnogi i u Bosni i Hercegovini", poručuje Šehić

Od donošenja Inzkovog zakona podneseno je preko stotinu prijava za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Tek sada smo dobili prve presude.

Na pitanje "zašto je pravosuđe toliko čekalo?", Branko Todorović kaže:

"U pravnom smislu pomenute presude ne bi trebalo da budu iznenađenje jer za njih postoji zakonski okvir, a svrha zakona je da zaštiti dostojanstvo žrtava i demokratski poredak od historijskog revizionizma. Pokazalo se da država, odnosno pravosuđe, može da reaguje kada hoće, ali ove dvije presude ne mijenjaju poražavajuću činjenicu da političke elite u Bosni i Hercegovini već skoro 30 godina imaju konsenzus o zaštiti ratnih zločinaca iz vlastitih nacionalnih korpusa.

Tako da mi se čini da su pomenute presude znak zakašnjelog i selektivnog buđenja pravosuđa. Ostaje da se vidi da li možemo očekivati suštinsku promjenu ili su ove dvije presude neka vrsta alibija za dosadašnju praksu pravosuđa kad je riječ o negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca. A ta praksa je poražavajuća", poručuje Todorović.

Cijeli razgovor čitajte na linku OVDJE.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Komentari

Prikaži komentare (10)

/ Povezano

/ Najnovije