Sead Turčalo: "Negiranje genocida je organiziran i institucionaliziran fenomen"

U nastavku konferencije Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornosti i izazovi negiranja, Kim Sadique (De Montfort University) predstavila je svoj rad u kojem problematizira učenje o genocidu koje je zamišljeno kao transformativno iskustvo koje nastoji potaknuti studente i posjetioce memorijalnih muzeja na preuzimanje inicijative i djelovanje usmjereno na sprječavanje ponavljanja takvih i sličnih zločina u budućnosti te doprinos ostvarenju načela Nikada više, odnosno predlaže primjenu pedagogije za društvene promjene.

Pinar Akarcay (Istanbul University) donijela je zanimljive pojmove u polje istraživanja genocida. "Glavno obilježje politicida i democida je koordiniran i ustrajan pokušaj države ili dominantnih društvenih grupa da, djelimično ili u potpunosti, unište neku društvenu ili političku grupu. Genocid u Srebrenici, skoro prvi genocid počinjen u Evropi, nije samo primjer genocida, već ujedno i primjer politicida i democida", ističe Akarcay.

U posljednjih trideset godina zabilježeni su brojni pokušaji priznanja političke odgovornosti Nizozemske u vezi s genocidom u Srebrenici. Prema zapažanju Nike Wentholt (University of Humanistic Studies, Utrecht) ti pokušaji su tek djelimično, minimalno rezultirali priznanjem. U svom zajedničkom naučnom članku, Wentholt i Alma Mustafić  tvrde da nizozemska politika i društvo nisu iskoristili pruženu priliku, kada su brojni građanski sudski postupci rezultirali utvrđivanjem odgovornosti Nizozemske za ubistvo više od 350 Bošnjaka.

Trending

Stanari Alipašinog Polja upozoravaju na osobu koja danima krade po haustorima?

"Zaključenjem rata u Bosni i Hercegovini, međunarodna zajednica je u Dejtonski mirovni sporazum unijela ideju da povratak Bošnjaka predstavlja ljudsko pravo i oblik pravde, obnavljajući vlasnička prava i raseljene zajednice. U stvarnosti, proces povratka bio je – i ostaje i nakon 30 godina – složen i neujednačen. Ova prezentacija razmatra iskustvo povratka kući kroz dvije prizme: ‘domicid’ kao opis štete nanesene tokom rata, s jedne strane, i ‘obnovu pripadnosti’ kao idealizirani cilj postratnog perioda, s druge strane", istakao je David Simon (Yale University).

Na kraju dana, Sead Turčalo (UNSA) podcrtao je da negiranje genocida u Srebrenici nije spontana pojava niti legitimno "drugo mišljenje", već organizovan i institucionalizovan fenomen. Sistematskim poricanjem sudski utvrđenih činjenica, žrtvama i preživjelima se oduzima pravo na istinu i dostojanstvo, nanosi im se ponovno poniženje i podriva se sama mogućnost pravde. "Revizionistički narativi o Srebrenici služe se prepoznatljivim metodama obmane i manipulacije - potpuna inverzija činjenica, gdje se žrtve proglašavaju krivcima, a zločin prikazuje kao navodna 'osveta'. Ključna taktika je i konstantna diskreditacija izvora istine, od svjedočenja preživjelih, preko udruženja žrtava, do Haškog tribunala, koji se neosnovano etiketira kao 'politički sud', sve s ciljem da se uništi povjerenje u dokaze i činjenice", zaključio je Turčalo.

Večeras (2. jula) u kinu Meeting Point  u 19 sati i 30 minuuta će biti organizirana specijalna projekcija filmova Quo Vadis Aida, režiserke Jasmile Žbanić, kao i kratkog igranog filma Majka, proslavljenog režisera iz Turske, Rasita Gorgulua. 

Sutra, (četvrtak, 03. juli) nakon planirane posjete Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima, konferencija će biti zatvorena koncertom Sarajevske filharmonije u Narodnom pozorištu sa početkom u 20 sati koji je otvoren za javnost. Na ovom posebno emotivnom koncertu bit će izvedeno djelo "Kindertotenlieder" (Pjesme mrtvoj djeci) slavnog kompozitora Gustava Mahlera – ciklus pjesama koje na snažan i potresan način izražavaju bol roditeljskog gubitka i krhkost ljudskog života. Orkestar predvodi maestra Samra Gulamović, a kao solistica nastupit će mezzosopranistica Amila Ravkić. Ovom prilikom bit će prikazan i video esej u režiji Danisa Tanovića koji kombinira fotografije Damira Šagolja s poezijom Faruka Šehića. Koncertom se odaje počast ne samo djeci stradaloj u srebreničkom genocidu, već i djeci koja su stradala u ratovima i sukobima širom svijeta.