Dok jedni gladuju, drugi se razmeću: U BiH se godišnje baci više od 273 hiljade tona hrane

U svijetu se proizvedu dovoljne količine hrane za sve ljude, no uprkos tome veliki broj njih svaku večer odlazi na spavanje praznog želuca. Izvještaj Ujedinjenih naroda o indeksu otpada od hrane jasno pokazuje zabrinjavajuće trendove u globalnom rasipanju hrane. Čak 19 posto svjetski proizvedene hrane biva bačeno unatoč činjenici da više od 730 milijuna ljudi pati od gladi.

Podaci o pretjeranom bacanju hrane ne zaobilaze ni Bosnu i Hercegovinu. Naime, godišnje se u BiH bace 83 kilograma hrane po glavi stanovnika samo na razini kućanstava, što ukupno iznosi 273.269 tona.

Osim toga, prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda, uništava se i baca oko 400.000 tona hrane godišnje. Situacija nije bolja ni u državama regije. Prema istraživanjima, u riziku od siromaštva u Hrvatskoj živi oko 752.000 osoba, ali bacanje hrane redovita je praksa za 40 posto kućanstava.

Trending

Nikšić u Parlamentu: Čengiz ove sedmice kreće s rekonstrukcijom pruge kod Jablanice

U Crnoj Gori se procjenjuje da se godišnje bace 83 kg hrane po glavi stanovnika, što čini ukupno 51.988 tona hrane koja završi u smeću. Kada je riječ o Srbiji, procjene pokazuju da u toj državi ima oko pola miliona gladnih, dok se, s druge strane, dnevno bace i do dva miliona kilograma hrane.

Prema riječima stručnjaka, potrebne su nam mjere poticanja smanjenja nastajanja otpada od hrane, poticanje društvene odgovornosti prehrambenog sektora, podizanje svijesti i informiranosti potrošača o planiranju i smanjenju nastajanja otpada od hrane, kao i praćenje količine otpada od hrane.

Evo nekoliko malih savjeta kako kućanstva mogu smanjiti bacanje hrane, čime doprinose održivijem okolišu i smanjenju nepotrebnih troškova. Praktični savjeti za smanjenje otpada od hrane uključuju niz mjera koje možemo poduzeti kako bismo postali svjesniji i odgovorniji u našem pristupu hrani. 

Edukacija i rokovi trajanja

Prvi korak u ovom procesu je, ističu stručnjaci, detaljno planiranje obroka i kupovine.To znači da bismo trebali unaprijed razmisliti o tome što i koliko ćemo kuhati tokom sedmice, uzimajući u obzir broj osoba i njihove prehrambene navike. Tako možemo sastaviti detaljan popis za kupnju koji će nam pomoći izbjeći kupovinu nepotrebnih artikala, čime smanjujemo šansu da hrana završi kao otpad.

Drugi važan aspekt je, kako dodaju, prilagođavanje veličine porcija. To znači kuhanje u količinama koje odgovaraju broju ljudi koji će jelo konzumirati. Ovo na početku može zahtijevati malo vještine u procjeni, ali s vremenom postaje intuitivno.

Kreativno korištenje ostataka hrane također igra ključnu ulogu. Primjerice, ostatke povrća možemo iskoristiti u supama, stari hljeb pretvoriti u domaći krušni puding ili koristiti ostatke mesa za pripremu sendviča ili salata, objavio je Večernji.

Naposljetku, edukacija o rokovima trajanja hrane igra ključnu ulogu u smanjenju otpada. Važno je razumjeti razliku između oznaka "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do" kako bismo tačno procijenili sigurnost i kvalitetu hrane.