Dodikov kabinet: Mnogo puta je ukazano da je BiH neuspješna država

Iz Kabineta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika (RS) danas je ocijenjeno da to što taj bh. entitet, kao republički praznik obilježava 21. novembar, kao dan kada je 1995. godine u Dejtonu u Sjedinjenim Američkim Državama, parafiran Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih 12 aneksa, pokazuje značaj tog datuma.

Time se, kako se navodi, iskazuje i opredjeljenje za poštivanje Dejtonskog sporazuma, kao međunarodnog ugovora kojim je, ne samo završen rat u BiH već i određeno postojanje i sistem funkcioniranja BiH kao složene države.

Novinarima je proslijeđen i opširan dokument naslovljen kao 'Dejtonska struktura BiH i pravni položaj RS-a'.

U zaključku tog dokumenta se navodi da "tragični sukob u regionu, kako rat u BiH karakteriše Dejtonski sporazum, ima različite poglede od naroda u BiH".

"Za Bošnjake je to bila agresija Srbije (tada SRJ), ponekad se spomene i Hrvatska, na 'međunarodno priznatu državu Republiku BiH'. Za Srbe je to bio građanski rat u kome su ratovali svi narodi protiv svih, uz međunacionalni rat Bošnjaka u zapadnoj Krajini. Kod Hrvata i nema nekog decidiranog izjašnjavanja, mada se ponekad priklanjaju verziji o agresiji, ali samo od rane Srbije", stoji u dokumentu.

Odsustvo zajedničkog pogleda na prošlost i nije toliko problematično, jer ga, kako se konstatira, nikada neće ni biti.

"Mnogo puta je ukazano da je Bosna i Hercegovina neuspješna država. Nepostojanje većinske identifikacije sa sadašnjom Bosnom i Hercegovinom, u osnovi ima neriješene međunacionalne sukobe ispoljene u građanskom ratu. Neće ih ni riješiti, jer ne postoji neophodan kvantum istovjetnih pogleda na zajedničku budućnost, što dovodi do općeg nezadovoljstva i stagnacije", stoji u dokumentu. 

Čak i ono što je, kako se dodaje, doskora bilo nesporno - evropske integracije, 'blijedi i ustupa mjesto evroskepticizmu'. 

"Razloga je više - od dugotrajnosti puta ka punopravnom članstvu s neizvjesnom završnicom, do teškoća same Evropske unije i njenih članica. U takvoj situaciji, Evropska unija sve više pokazuje nemogućnost, pa i nespremnost na dalje širenje, do daljnjeg, postavljajući sve brojnije i nove uslove, koji se kod potencijalnih kandidata, prepoznaju kao prepreke. Primjer je presuda u predmetu Sejdić-Finci koja je nepotrebno i besmisleno postavljena kao uslov za 'kredibilnu aplikaciju za status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji", zaključuje se u dokumentru koji je medijima proslijeđen iz Kabineta entitetskog predsjednika.