“Dodik želi odvojiti RS od BiH”

"...jer se njeno jedinstvo ne podržava dovoljno i zato što se dopušta da jedan entitet održi referendum koji je protivan odluci Ustavnog suda, dok međunarodna zajednica daje do znanja da je protiv toga, ali ne poduzima nikakve odlučne mjere da to spriječi.”

Kako je rekao, u većini slučajeva, u analizama međunarodne zajednice govori se da se radi samo o Dodikovoj retorici, a to je, smatra Schwarz-Schilling, pogrešno: “Milorad Dodik planira dugoročno i radi koncentrirano na jednom cilju, želi odvojiti Republiku Srpsku od BiH i stvoriti od nje državu - međunarodna zajednica, proglašavajući ovakve izjave običnom retorikom, previđa da se tu radi o konkretnim potezima predsjednika RS-a na ostvarenju njegovog cilja.”

Održani referendum u RS-u, po mišljenju bivšeg visokog predstavnika, bio je samo prethodnica za sljedeći referendum koji će blokirati ulazak u NATO, i koji će biti taktički korak, čiji je cilj odvajanje RS-a od BiH.

“Što međunarodna zajednica bude duže samo posmatrala taj proces i ne bude poduzimala jasne mjere protiv toga, toliko će teže biti sačuvati jedinstvo BiH i njene institucije stvorene Dejtonskim sporazumom radi održavanja multietničnosti države”, upozorio je.

Zbog toga je ovu situaciju ocijenio izuzetno opasnom, iako, kako je rekao, posjeta Dodika predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu nije bila baš najuspješnija: “Za Putina dobre veze sa Srbijom uvijek su bile važnije. Srbija je s premijerom Aleksandrom Vučićem na čelu pokrenula politiku čiji je cilj približavanje Evropskoj uniji, zbog čega Srbija nije podržala Dodikov cilj.”

Schwarz-Schilling se osvrnuo i na ulogu sadašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, podsjetivši da je Inzko već kazao da održavanje referenduma u RS-u predstavlja kršenje Dejtonskog sporazuma te da je uperen protiv institucija BiH koje su osnovane ovim sporazumom. Također, napomenuo je da je Inzko rekao i da ne vidi jedinstvo evropskih glavnih gradova u vezi s ovim pitanjem, što očigledno sprječava OHR da upotrijebi određene mjere i iskoristi svoje posebne ovlasti.

“Kada situacija postane ozbiljna, međunarodna zajednica imat će samo ovlasti OHR-a kao instrument u slučaju kada lokalni političari vuku protivpravne poteze. Bitno je pokazati narodu u BiH da se želi podržati demokratski put zemlje te da se pokaže da OHR u tom pogledu može djelovati”, kazao je Schwarz-Schilling.

“Sve više oblasti javnog života se kretalo i dalje se kreće u pravcu disfunkcionalnosti, Tužilaštvo i Ustavni sud BiH nisu mogli imati nezavisnu ulogu već su neprestano bili pod pritiskom politike”, istakao je, zaključujući da se ukupna situacija u BiH tokom posljednjih nekoliko godina pogoršala.

Sada je, kaže, pitanje šta mogu uraditi institucije BiH - na pitanja iz upitnika mogu dati potpune odgovore, ali će pritom morati mnogo lagati, ili će, u skladu s istinom, morati pokazati realnost onakvu kakva jeste, ali istovremeno rizikujući da na upitnik neće odgovoriti u skladu s realnošću te da time neće napraviti korak naprijed ka EU integracijama: “Ne želim nikome staviti u zadatak da pokuša sam odgovoriti na to šta je bolje uraditi, lagati ili davati iskrene odgovore koji neće donijeti napredak. Ovo su dvije alternative koje, nažalost, neće poboljšati budućnost BiH već će je dalje gurnuti u neizvjesnost.”