Dodik za Reuters: Sankcije za sve koji prijete ratom

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, kazao je kako je predložio američkom izaslaniku za Zapadni Balkan Gabrielu Escobaru da umjesto prijetnji “crvenim linijama” kazne međunarodnom vojnom intervencijom sve one koji u BiH “drugom ili trećem” upute oružanu prijetnju, piše N1.

Dodik je u razgovoru za Reuters kazao kako ne vjeruje u mogućnost rata u BiH, te da nije spreman da žrtvuje mir “za borbu za RS”.

“Mir znači borbu za RS i to je njena politika, a ne rat, dakle ne rat, ne sukobi”, naglasio je Dodik.

Trending

Tarik Filipović na čuvenom mostu, citirao Ivu Andrića: "Sve su Drine ovog svijeta krive"

Osvrnuo se i na razgovore sa specijalnim izaslanikom Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan, koji je nedavno posjetio BiH.

“Čak sam predložio gospodinu Escobaru da u međunarodnim papirima umjesto da prijete crvenim linijama kažu slijedeće: svako onaj ko putem oružanih ili bilo kakvih formacija zaprijeti drugom u Bosni i Hercegovini, ili trećem, biće predmet međunarodne vojne intervencije.”

Ipak, ostao je pri najavljenom povlačenju entiteta RS iz državnih institucija.

“Dakle, mi ćemo povući našu saglasnost i ostavićemo rok od šest mjeseci za donošenje normativa u tom pogledu. Bosna i Hercegovina je trebala ranije da smanji brojčani sastav Oružanih snaga, da smanji troškove za vojsku”, kazao je za Reuters.

Dodao je kako sljedeće tri nadležnosti: odbrana, fiskalni sistem i pravosuđe, “nisu u nadležnosti zajedničkog nivoa Bosne i Hercegvine”.

“One su isključivo u nadležnosti entiteta. Mi ovo što radimo ne radimo protiv Ustava, i mi nismo oni koji ruše Ustav Bosne i Hercegovine”.

Još jednom je negirao ulogu visokog predstavnika u BiH i odluke koje je donio Ured visokog predstavnika

“140 puta je visoki predstavnik donio odluke, nametnuo zakone. On na to nije imao pravo. Mi se ovdje bunimo protiv toga da neimenovani stranac može da nameće zakone, bunimo se protiv odluka Ustavnog suda koje su neustavne, i svako to vidi”, podvukao je.

Na kraju je predložio sastanak predstavnika konstitutivnih naroda u BiH uz posredovanje predsjednika Srbije, Hrvatske i Turske, koji bi se bazirao “na Dejtonu i realnoj situaciji” a bio bi usmjeren ka rješavanju problema.