Bizarni detalji Dodikove tužbe u SAD-u: Pročitajte šta traži od američkog pravosuđa

Sudski spor koji Milorad Dodik, njegov sin Igor, zet Pavle Ćorović i njihovi saradnici vode pred američkim pravosuđem ulazi u novu fazu, nakon što je njihovom pravnom timu ostavljen rok za odgovor na zahtjev američke administracije za odbacivanje tužbe.

Predmet se vodi pred Okružnim sudom SAD-a za južni okrug Floride, a advokat Robert Garson zastupa Dodika i ostale tužitelje. Prema dokumentima koje su objavili mediji, Dodikova strana od suda traži da izvršne naredbe bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena, na osnovu kojih su uvedene sankcije, proglasi nevažećim u odnosu na njih.

U tužbi se traži i da američko Ministarstvo finansija i Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) uklone podatke o sankcijama iz svojih evidencija. Od suda se također traži da američke institucije obavijeste privatne banke i druge finansijske subjekte da su navodne optužbe protiv tužitelja uklonjene.

Trending

Sutra vanredno isključenje struje u Sarajevu: Veći dio grada i u četvrtak bez napajanja

Dodikov pravni tim želi i sudsku zabranu kojom bi se američkim vlastima onemogućilo ponovno uvođenje sankcija bez, kako navode, dovoljno čvrstih dokaza.

U tužbi se osporava Bidenovo korištenje autopen uređaja

Jedan od neuobičajenih argumenata odnosi se na način na koji su potpisivane odluke o sankcijama.

Dodikovi advokati tvrde da pojedine odluke nisu nužno lično potpisane od Bidena, već da je korišten autopen, uređaj koji omogućava automatsko reproduciranje potpisa. U okviru tog argumenta u tužbi se problematizira i Bidenovo zdravstveno i mentalno stanje tokom perioda kada su odluke donesene.

Od američkog suda se, prema navodima iz tužbe, traži da ispita okolnosti pod kojima su odluke donosene, uključujući i pitanje da li je Biden bio svjestan sadržaja dokumenata koji su nosili njegov potpis.

Poseban dio odnosi se na 9. januar

Značajan dio tužbe odnosi se i na političke i pravne sporove u Bosni i Hercegovini.

U dokumentu se obilježavanje 9. januara predstavlja kao dio tradicije i vjerskih običaja srpskog stanovništva, dok se odluke institucija BiH kojima je osporena ustavnost tog datuma predstavljaju kao politički motivirane.

Ustavni sud BiH je ranije više puta utvrdio da je obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske neustavno. Dodikov pravni tim, međutim, takve odluke u tužbi povezuje s tvrdnjama o ugrožavanju vjerskih prava.

U istom kontekstu spominje se i bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Njegove intervencije u krivično zakonodavstvo BiH u tužbi se predstavljaju kao mjere koje, prema tvrdnjama tužitelja, zadiru u prava pripadnika pravoslavne vjere.

Trump kao dio pravne argumentacije

Dokument se bavi i odnosom Milorada Dodika prema Donaldu Trumpu.

Dodikov tim navodi njegove ranije javne istupe u kojima je podržavao Trumpovu politiku, kao i aktivnosti kojima je izražavao podršku njegovoj kandidaturi tokom američkih predsjedničkih izbora 2024. godine.

Među primjerima se navodi i poziv srpskoj dijaspori u SAD-u da glasa za Trumpa, kao i događaj organiziran u Banjoj Luci uoči izbora.

Ti događaji se u tužbi koriste kao argument za tvrdnju da su sankcije uvedene tokom Bidenove administracije bile politička odmazda zbog Dodikovog svrstavanja uz Trumpa.

Predmet dobio novog sudiju

Dodatnu pažnju privukla je činjenica da je predmet uoči isteka roka prebačen sudiji Jeffreyju T. Kuntzu.

Dodikov pravni tim sada treba odgovoriti na zahtjev američke administracije koja traži potpuno odbacivanje tužbe. Ishod tog postupka mogao bi odrediti da li će se spor pred američkim sudom nastaviti ili će biti okončan u ovoj fazi.