Dječiji dodatak u BiH gotovo da ne može pokriti ni osnovne potrebe

Kada je riječ o Federaciji BiH, pravo na dječiji dodatak regulirano je  Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom.

Uprkos zakonu, u Hercegovačko-neretvanskom, Livanjskom, Zapadnohercegovačkom, Unsko-sanskom i Posavskom kantonu dječiji doplatak se ne isplaćuje već nekoliko godina. Problemi s neisplaćivanjem ovog dodatka ili sa umanjenim sredstvima na nivou cijele BiH najčešće su zbog nedostatka novca u budžetu.

Najčešće dodatak ne može pokriti ni osnovne potrebe djeteta, a u nekim kantonima se ni ne isplaćuje redovno.

Kada je riječ o Kantonu Sarajevo, pravo na dječiji dodatak imaju porodice koje imaju prebivalište ili boravište u Kantonu, rekli su za Radiosarajevo.ba iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice.

Izuzetno pravo na dječiji dodatak mogu ostvariti i porodice koje imaju boravište u Kantonu po osnovu statusa raseljenih lica i izbjeglica u Kantonu.

Ukoliko se pravo na dječiji dodatak ostvaruje po osnovu boravišta, to pravo se može ostvariti samo pod uslovom da se isto ne ostvaruje u mjestu prebivališta.

"Dječiji dodatak obezbjeđuje se porodicama sa djecom čiji prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos 20 posto prosječne plaće, odnosno iznos od 120,00 KM", naveli su nam iz Ministarstva.

Iznos dječijeg dodatka utvrđuje Kantonalno ministarstvo, s tim da taj iznos ne može biti manji od  5 posto od prosječne plaće. Sadašnji iznos dječijeg dodatka je 5,5 posto od prosječne plaće, odnosno iznos dječijeg dodatka u KS-u je 33,00 KM.

Za razliku od drugih kantona koji isplaćuju dječiji dodatak, u KS-u se ne isplaćuje mališanima čiji roditelji posjeduju automobil ili neko poduzeće.

"Dječiji dodatak ne mogu ostvariti djeca u kojima je jedan od članova zajedničkog domaćinstva vlasnik preduzeća ili samostalne radnje ili ima registrovanu dopunsku djelatnost, vlasnik je ili posjednik motornog vozila, osim ako su u pitanju osobe sa invaliditetom koje po propisima iz oblasti poreske i carinske politike mogu uvesti ili na domaćem tržištu kupiti motorno vozilo kao ortopedsko ili drugo pomagalo", naveli su nam iz Ministarstva.

Ipak, pravo na dječiji dodatak bez obzira na imovinski cenzus, pripada djetetu bez jednog ili oba roditelja, te porodici:

   -  u kojoj jedan od roditelja ima utvrđen invaliditet od najmanje 90 posto,     -  koja ima dijete ometeno u fizičkom ili psihičkom razvoju, što se dokazuje pravosnažnim rješenjem donijetim u skladu sa pravilnikom o utvrđivanju preostale sposobnosti i razvrstavanju djece i omladine u psihofizičkom razvoju,

-  koja ima dijete oboljelo od karcinoma, šećerne bolesti, leukemije, TBC i celijakije,

-  čiji je jedan od roditelja korisnik stalne novčane pomoći.

Toj djeci se dodatak uvećava za 50 posto i sada iznosi 49,50 KM.

Ministarstvo za rad, socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo donosi Instrukciju o iznosima po zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom u kojima se utvrđuje iznos dodatka na djecu.

U 2017. godini, sa 31.8.2017. godine pravo na dječiji dodatak u KS-u ostvarilo je prosječno mjesečno cca 12.847 korisnika običnog dječijeg dodatka i prosječno mjesečno cca 3.967 korisnika uvećanog dječijeg dodatka.

Isplata dječijeg dodatka korisnicima koji su ostvarili pravo na isti kreće se u periodu od 17. do 20. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

U Zeničko-dobojskom kantonu dječiji dodatak se isplaćuje početkom mjeseca, a u oktobru je isplaćen dodatak za mjesec juni ove godine.

Pravo na dječji dodatak u ZDK-a, pojasnili su nam iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice ZDK-a, ostvaruje se prema zakonu donesenom na nivou FBiH.

Visina dječijeg doplatka u ZDK-u kreće se od 14,6 do 21,9 KM.

Kada je riječ o ostalim kantonima, za djecu čiji roditelji ispunjavaju uslove u Tuzlanskom kantonu se isplaćuje po 20 KM, a za porodice s troje ili više djece 40 KM, te za djecu s poteškoćama u razvoju 50 KM.

U Bosansko-podrinjskom kantonu dječiji dodatak se isplaćuje djeci do 15 godina u visini od 29 KM, u Srednjobosanskom 30 KM.

U Republici Srpskoj visina dječijeg doplatka kreće se oko 35 KM, dok najveći iznos isplaćuje Brčko Distrikt - oko 80 KM po djetetu.

Varijacije u iznosima među kantonima i entitetima najčešće se razlikuju zbog visine prosječne plaće, no problem je i zbog nemara nadležnih institucija pri kreiranju i raspodjeli budžeta kada je u pitanju ova vrsta socijalne pomoći.

Visina dječijeg dodatka trebala bi se prilagoditi stvarnim mjesečnim potrebama djece u FBiH, a trebalo bi pojednostaviti i proceduru prilikom ostvarivanja prava na dječiji dodatak.