Direktor USAID-a: Investitori su zabrinuti zbog nestabilne situacije u BiH

U intervjuu za Radiosarajevo, Duffy govori i o projektima USAID-a, podršci nezavisnosti medija, ekonomskoj situaciji, te o budućim planovima.

Radiosarajevo.ba: USAID i u 2018. pokreće i implementira zaista mnoštvo projekata u BiH u mnogim oblastima. To su projekti FARMA 2, „Diaspora Invest“, WHAM. Možete li nam predstaviti najznačajnije?

"Implementiramo dosta projekata, zajedno sa vlastima i privatnim sektorom koji su vezani za poboljšanje poslovnog ambijenta, ali istovremeno pomažemo raznim privrednim subjektima i biznisima. Trenutno primjećujemo da dobivamo više rezultata u radu sa privatnim sektorom. Tako smo ove godine naše napore fokusirali na pomoći biznisima da prevaziđu barijere koje im se postavljaju.

Projekat WHAM je poprilično kreiran upravo radi ove svrhe. Projekat WHAM ima mehanizme poput grantova za privredne subjekte, stručno usavršavanje, pristup tržištu u skladu sa europskim certifikatima. Morali smo postaviti neku vrstu parametara kako bi korisnici mogli znati kako i na koji način i kada mogu za nešto aplicirati. Tako smo se fokusirali na sektor drvne industrije, tekstilni i metalni sektor. Ali opet, veoma smo fokusirani na privatni sektor.

Kada je diječ o projektu „Diaspora Invest“, moram reći da dijaspora predstavlja veliku mogućnost za BiH. Mnogo ljudi koji su dijaspora, koji su napustili državu zbog rata, bili su mladi ljudi, a koji sada imaju 40 i više godina. Ti ljudi imaju karijere u EU, u SAD-u, u Kanadi i dostigli su nivo gdje mogu utjecati na odluke u kompanijama u kojima rade. Dakle, oni su sada u poziciji da kažu „ja mogu ubjediti moj menadžement da investira u BiH i da istvari neku vrstu trgovinske saradnje. To je nešto na čemu moramo raditi sada jer ovi ljudi, naravno, stare, a sljedeća generacija možda neće imati tako jaku konekciju s BiH kao oni.

FARMA je projekat na kojem radimo niz godina. Nakon što smo se protekle godine fokusirali na podršku vlastima da završi državnu strategiju, a što je rezultiralo sa 100 miliona eura podrške i EU, ove godine se fokusiramo na privatni sektor, dakle na farmere, proizvođače, te pomoć biznisima radi ostvarivanja izovza u regionu i u EU. Također, imamo i projekat Via Dinarica koji sadrži promociju turizma".

Radiosarajevo.ba: Pokrenuli ste i Program osnaživanja nezavisnih medija. Šta on podrazumijeva, te kako Vi vidite situaciju u medijima? Kada je riječ o političkim pritiscima i sl. to se iz godine u godinu problematizira i u izvještajima State departmenta.

"Medijski sektor je postao dosta krhak. Nakon što je dugi niz godina postajao jači, mišljenja smo, a ne samo mi, da je u proteklom periodu krenulo u suprotnom smjeru. Mediji postaju sve manje održivi. Novinari trpe sve jače pritiske i to je zabrinjavajuće. Mi smo uvijek davali podršku medijima, ali smo ove godine dodoatno povećali našu podršku upravo zbog navedene zabrinutosti.

Mislim da trebamo raditi na tome da medijski prostor držimo otvorenim i živahnim prostorom za razmjenu ideja. Potrebna je zaštita novinara. Mi smo se fokusirali na podršku medijima da kreiraju što validniji i vjerodostojniji sadržaj, zatim na podršku koja se tiče nadogradnje tehnologije koju koriste. Dakle, podrška u smislu regionalne razmjene sadržaja, kao i rad s mladim ljudima koji žele postati novinari. Ponosni smo na naš rad u ovom sektoru. Imamo dva projekta, jedan je fokusiran na BiH i tiče se osnaživanja nezavisnih medija, kao i regionalni program podrške medijima koji obuhvata pet zemalja u regionu".

Radiosarajevo.ba: Dok ambasadorica SAD-a Maureen Cormack u saradnji s Delegacijom EU aktivno pokušava doprinijeti rješenju kritičnih pitanja poput izmjena Izbornog zakona i sl. Vi ste fokusirani na pomoć privredi, razvoju preduzeća. Iskreno, može li poslovni ambijent u BiH prodisati zbog teških političkih problema koji su zadesili BiH?

"Samo kroz investicije možemo doći do novih radnih mjesta do poboljšanja poslovnog ambijenta. Zato je najbolje postaviti ovakvo pitanje investitorima. A zapravo, investitorima se i postavljaju ovakva pitanja. Postoji niz upitnika, a jedan potječe i od Vijeća stranih investitora i rezultati konzistentno pokazuju da su investitori u prvom zabrinuti zbog nestabilnosti, političke situacije, zatim zbog neefikasnosti vlasti i zbog korupcije, uključujući one u pravosudnom sektoru. Dakle,više se niko ne može pretvarati da ovi problemi ne utječu na biznis zajednicu. Mislim da ova politička konfuzija i aktuelna retorika nije korisna.

Radiosarajevo.ba: USAID je dosta bio angažiran u pomoći i projektima koji se tiču pravosuđa. I dalje se ovaj segment u BiH gleda kao na jedan od problema, kada je riječ o nezavisnom djelovanja te političkim pritiscima?

"Da, pravo je pitanje, da li je pravosuđe nezavisno. Mi smo u proteklih nekoliko godina, putem naših programa, pokušali se usredotočiti na pitanja korupcije i utjecaja na pravosuđe. Bilo je dosta pritiska poglavito od međunarodne zajednice, a ponekad i od nevladinog sektora za pojačanje mjera koje bi Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH učinilo još više nezavisnim, posebno kada je riječ o transparentnosti procesa imenovanja sudija, zatim disciplinskih procedura, zatim kako je riješen sastav VSTV-a. Dakle sva ova osnovna pitanja imaju utjecaj za nezavisnost VSTV-a. Ne mogu reći da nije bilo rezultata, ali recimo da je to još uvijek jedan izazov. S druge strane postavlja se i pitanje mjerenja nezavisnosti pravosuđa, te se dobijaju različiti odgovori. Ali jedna stvar je konstantna, a to je da ukoliko ste na većoj poziciji utoliko je je manje izgledno da ćete biti procesuirani. To je naravno srž frustracija koju osjete svi oni koji su angažirani na stvaranju nezavisnog pravosuđa. Dakle, još je sigurno jedan dug put da se osigura nezavisnost pravosuđa.

Radiosarajevo.ba: Budući planovi USAID-a, gdje vidite prostora za dalje djelovanje u BiH?

"Mi ćemo sigurni najvećim dijelom biti fokusirani na ekonomiju, borbu protiv korupcije, ljudskim pravima, međuetničkim odnosima.Trenutno smo se fokusirali na obrazovanje. Kad pokušate shvatiti šta pokreće međuetničku nestabilnosti često se vraćate na školski sistem. Također, započeli smo program razvoja kurikuluma za nauku, tehnologiju, inžinjerstvo i matematiku. Polovina djece iz osnovnih škola zapravo će završiti na poslovima koji danas ne postoje. Dakle mi želimo da djeca u BiH kreiraju te nove poslove, a ne da pokušavaju popuniti postojeća radna mjesta. A to zahtjeva investiranje u nauku, tehnologiju, inžinjerstvo i matematiku.

Mi smo također više fokusirani na razvoj lokalnih zajednica. Mnogo sjajnih stvari se dešava na lokalnom nivou. Tu imamo ljude koji nisu nužno podržani od donatora, već nalaze sami svoje puteve da riješe probleme vlastitima incijativama i idejama i mi to želimo podržati. Zato imamo novi veliki program koji se zove „lokalni radovi“, to je jedan program koji će trajati pet godina. Projekat je težak 12 miliona dolara.

Svakako jedan od prioriteta Američke vlade, a ujedno i naš, je deradikalizacija. Ovdje u BiH smo pokrenuli niz programa kojima želimo prevenirati radikalizaciju. Često su stanja koja dovode do radikalizacije, nezaposlenost, interetnički sukobi, frustracija radom vlasti. Upravo ovakva stanja koriste opasne skupine radi regrutacije mladih ljudi.

Ovdje treba imati u vidu da ovim grupama zapravo trebaju velike mase mladih ljudi koji nisu u stanju kritički razmotriti izbor koji imaju. Mi stoga u riješavanju ovih problema dajemo veliku podršku i imamo dobru saradnju s vlastima, pomažemo im napraviti kapacitete kako bi osigurali da mladi ljudi naprave pravi izbor u svom životu.  Također jedan od projekat i e-uprava, dakle komunikacija s građanima što treba dovesti do transparentnijeg rada vlasti