Čović i Čolak na obilježavanju godišnjice smrti Mate Bobana

U Grudama je danas obilježena trinaesta godišnjica smrti Mate Bobana, jednog od osnivača i prvog predsjednika separatističke Hrvatske Republike Herceg Bosne i nekadašnjeg predsjednika HDZ-a u BiH.

Postavljanje vijenca na spomenik Mate Bobana predvodili su čelnici opštine Grude, a prisustvovali su i predstavnici vodstva HDZ BiH.

Obilježavanju godišnjice prisustvovali su između ostalih i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, Bariša Čolak, ministar pravde BiH, Ilija Filipović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH, Velimir Jukić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH i mnogi drugi.

Mate Boban je rođen u Sovićima kod Gruda 1940. godine. Prije rata je bio član Komunističke partije, a na dugogodišnju zatvorsku kaznu je osuđen zbog pronevjera u preduzeću „Napredak“ iz Imotskog.

U novembru 1991., u Grudama, proglašava Hrvatsku Zajednicu Herceg Bosne, koja će u augustu 1993. postati Hrvatskom Republikom Herceg-Bosnom. Danas se u Haagu sudi Slobodanu Praljku, Jadranku Prliću i drugima upravo zbog organiziranja ove paradržavane tvorevine.

Boban je pučistički preuzeo bosanskohercegovački HDZ od umjerenog Stjepana Kljujića i pokrenuo politiku zastrašivanja Hrvata u BiH islamskim fundamentalizmom Bošnjaka/Muslimana.

Sa Radovanom Karadžićem, liderom bosanskih Srba, sastao se 6. maja 1992. u Grazu u Austriji. Detalji razgovora nikada nisu detaljno otkriveni, ali vlada opće mišljenje da se radilo o podjeli BiH, što su kasniji potezi Bobana i Karadžića i dokazivali.

U pokušaju objedinjavanja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Hrvatskih oružanih snaga (HOS), sastao se generalom HOS-a Blažem Kraljevićem, koji je bio lojalan centralnoj vlasti u Sarajevu. Kraljević je poslije sastanka sa Bobanom, 9. augusta 1992., misteriozno ubijen.

Saradnju s Karadžićem Boban nastavlja, sastaju se 5. oktobra 1992., u Pečuhu u Mađarskoj. Sporazum koji su tada sklopili podrazumijevao je „povlačenje, zabranu dovođenja, djelovanja i upotrebe vojnih i paravojnih formacija izvan granica teritorija koji kontrolišu potpisnice u sporazumu, bezuslovno razmjenu ratnih zarobljenika i civilnih lica", ali i "povlačenje svih srpskih i hrvatskih predstavnika iz organa vlasti bivše Bosne i Hercegovine".

Sarajevske Hrvate, odane vlastima Bosne i Hercegovine, Mate Boban je nazivao izdajnicima, a Srbe "braćom po Kristu".

Stvaranjem Federacije BiH, Washingtonskim sporazumom iz februara 1994., Boban je potisnut na političku marginu, a umro je zaboravljen od javnosti 1997.Zanimljivo je da je Rafael Boban, zloglasni ustaški časnik iz Drugog svjetskog rata, njegov dalji rođak.

Na prvu godišnjicu smrti Bobana u njegovim rodnim Grudama podignut mu je spomenik, koji među jednim dijelom hrvatske javnosti u Hercegovini i cijeloj BiH nailazi na žestoku kritiku. Jedan dio hrvatskih političara odriče se naslijeđa Mate Bobana i Herceg-Bosne, drugi, naročito u izbornim godinama, podsjeća na historijsku ulogu Predsjednika.

kenan, radiosarajevo.ba