Christian Schmidt za Jerusalem Post: "Nisam vidio antisemitizam u Sarajevu"

Visoki predstavnik Christian Schmidt dao je intervju za izraelski Jerusalem Post, u kojem je govorio o razlozima zbog kojih je Sarajevo izabrano kao potencijalno mjesto održavanja Europske konferencije rabina (CER), kao i o razlozima njenog otkazivanja.

Schmidt je naglasio da ne vjeruje kako je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine postojala stvarna sigurnosna prijetnja po rabine, ocijenivši da je cijela situacija previše politizirana. Također je odbacio tvrdnje da Iran ima značajan uticaj u BiH, kao i navode da je zemlja postala središte aktivnosti Muslimanskog bratstva.

Intervju prenosimo u cjelosti:

Trending

Uzbuna u Irskoj: Dronovi krenuli na avion u kojem je bio Volodimir Zelenski

"Sastanak CER-a planiran u Sarajevu otkazan je skoro u posljednjem trenutku zbog verbalno nasilnih reakcija lokalnog stanovništva, od kojih su neke bile toliko antisemitske da su se rabini osjećali ugroženo. Da li ste bili iznenađeni tim reakcijama i razočarani otkazivanjem sastanka?

Predložio sam CER-u da razmotre dolazak u Sarajevo zbog historije grada kada je riječ o vjerskoj koegzistenciji, što smatram povoljnim za međureligijski dijalog.

Očekivali smo određene kritike zbog stavova lokalnog stanovništva. Nemam sve činjenice o sigurnosnoj situaciji. Nisam čuo od nadležnih institucija da je postojala ozbiljna prijetnja prisustvu rabina u Sarajevu.

Međutim, imam razumijevanja da je CER, u takvoj neizvjesnosti, odlučio da izbjegne sastanak u Sarajevu.

Žao mi je zbog toga. Mislim da se iz poštovanja prema jevrejskoj zajednici u Bosni i Sarajevu ovo pitanje nije smjelo politizirati.

Ne bih rekao da je bilo javne rasprave o pozivanju CER-a. Ali neki izvještaji, posebno ovdje, nemaju uvijek dobre namjere. Bilo je neprihvatljive izjave federalnog ministra rada. Ali to nije nila glavna vijest na naslovnicama.

Bio sam uvjeren da sastanak CER-a neće izazvati probleme, jer nisam vidio antisemitizam u ovom gradu i zbog međureligijske orijentacije Reisu-l-uleme.

Čak sam bio ponosan reći da, u poređenju s onim što smo vidjeli posljednje dvije godine u Berlinu i drugim prijestolnicama ili univerzitetskim gradovima EU, ovdje nismo imali velikih incidenata protiv Jevreja i Izraela.

Dakle, glavni problem je bio politički oportunizam, a ne radikalizirani uvezeni antisemitizam među lokalnim muslimanima?

Ne hvalim komunističku Titovu eru kada kažem da su ovdje svi, barem do devedesetih, uspjeli živjeti zajedno. Nije to bilo idilično utočište, ali prema mnogim svjedočanstvima postojala je funkcionalna koegzistencija.

Bez da to danas politizujem, rekao bih da je međureligijska koegzistencija moguća. Stanovništvo je ovdje nešto sekularnije. Muslimani u Bosni se osjećaju evropski.

Ipak, vidimo da je rat od 1991. do 1995. doveo do svojevrsne segregacije, uglavnom između muslimana i Srba. Prije rata Sarajevo je bio zaista miješani grad.

Sada imamo 85 posto muslimana i manje od 15 posto Hrvata, Srba i ostalih. U prošlosti je velika prednost bila to što su svi živjeli zajedno. Sada postoji rizik da se sve to izgubi.

Tri decenije nakon rata, biste li rekli da je međunarodna zajednica propustila da stvori mirnu koegzistenciju o kojoj govorite?

Da i ne. Da, jer mislim da sve one ideje o lakom ostvarivanju izgradnje nacije nikada ne funkcionišu. Ne, jer je to bio pokušaj da se lokalno stanovništvo natjera da se brine samo o sebi.

Postoji mnogo nevladinih organizacija koje rade dobre stvari. Međutim, javnost nikada nije postigla dogovor o krajnjem cilju. Uzmite za primjer školske kurikulume: različiti su za Hrvate, Bošnjake i Srbe.

Mislim da je to neuspjeh ne samo međunarodne zajednice, već i vrlo lokalnih segregacionih praksi.

Da li je BiH centar aktivnosti Muslimanskog bratstva?

Moj utisak je da to nije slučaj. Iako su muslimani većina ovdje, religija nema veliki uticaj na društvo.

Možda neki hoteli ne služe alkohol, i religija je vidljivija ljeti, kada turisti dolaze iz Saudijske Arabije, Katara i drugih zemalja. Ali ne bih rekao da postoji tendencija da se društvo mijenja.

Da li je Iran faktor u onome što se dešava u Bosni?

Ne bih rekao da nema nikakve povezanosti, i iranski zvaničnici su posjetili visoke ministre u BiH. Ali lokalni političari rade na tome da integrišu BiH u EU. Oni to žele postići.

Oni su majstori u stvaranju prepreka sami sebi, ali bliskost s Iranom nije jedna od njih. Znaju da to ne bi smjeli raditi.

19.06.25. 08:13

State Department o otkazivanju rabinske konferencije u Sarajevu: 'Duboko smo uznemireni'

JP: Neki kažu da bi EU mogla biti rješenje za komplikovane probleme BiH. Drugi kažu da bi integracija BiH u EU stvorila problem za uniju. Kakav je Vaš stav?

Rekao bih da što se tiče ekonomije, integracija BiH ne bi uticala na EU. BDP BiH je manji od četvrtine BDP-a Minhena."

Valuta BiH je još uvijek konvertibilna marka, čija je vrijednost tačno vezana za kurs njemačke marke prema euru.

Politički, ključni izazov su korupcija i vladavina prava. To su zaista pitanja na koja moramo obratiti pažnju. Ali ako postoji potreba da se Ukrajina integriše u EU, integracija BiH bi trebala biti lakša.

Moramo raditi na evropskoj integraciji svih šest zemalja Zapadnog Balkana koje su kandidati, uključujući Srbiju.

Možda je komplikovano, ali moramo prilagoditi našu strategiju proširenja EU regionalnim ekonomskim interesima, kao i konkurentskim interesima Rusije i Kine.

Neophodno je da ovaj dio Evrope ostane u Evropi. Narodi BiH žele mir, a ne sukob.