Christian Schmidt komentirao izbore u BiH i odgovorio na pitanje: Da li je BiH pred raspadom?

Christian Schmidt više nije visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, ali je njegovo ime i dalje jedno od onih koje izaziva vrlo snažne reakcije, posebno u političkom vrhu bosanskohercegovačkog entiteta RS. Na funkciji visokog predstavnika proveo je gotovo pet godina, koristeći bonske ovlasti, nametao zakone i odluke te se otvoreno sukobljavao s politikom Milorada Dodika i pokušajima podrivanja institucija države Bosne i Hercegovine. 

Nakon što je krajem juna napustio funkciju, Schmidt se sada iz druge pozicije osvrće na rezultate Općih izbora u BiH. U razgovoru za njemački Deutschlandfunk govori o Dodiku, opoziciji u RS-u, ulozi SAD-a i Rusije, Srbiji i Evropskoj uniji, ali i o pitanju koje se nakon svakih izbora ponovo vraća: ide li Bosna i Hercegovina prema raspadu?

Njegov odgovor je jasan: ne smatra da su ovi izbori približili raspad. Ali, upozorava da naredne godine očekuje pokušaje podjele zemlje.

Trending

Saobraćajna nesreća na Ilidži: Dvije osobe povrijeđene

Milorad Dodik je politička životinja

Deutschlandfunk: Nacionalisti su pobijedili. Šta vam govori ovaj izborni rezultat?

Schmidt: Izborni rezultat, prije svega, govori da temeljne linije sukoba u Bosni i Hercegovini ostaju iste. To je u osnovi loša vijest jer one strukturalno i sistemski otežavaju, a dijelom i sprečavaju, put prema evropskim integracijama. To su ograničeno dobre vijesti. Dobra vijest je da je napravljen novi početak. I ako dozvolite da kažem da bi ovi izbori ovaj put mogli biti pošteni izbori, onda je i to dobar početak. Ali izborne reforme koje se povezuju s mojim imenom dale su rezultate. Svaki birač mora biti identificiran otiskom prsta. Ne može, zato što je nečiji prijatelj ili prijatelj prijatelja, glasati dva ili tri puta. To ne rješava sve probleme, ali stvara veće povjerenje građana. Građani mogu reći da su barem saslušani i da je njihov glas registriran onako kako očekuju.

Deutschlandfunk: Izborni sistem koji ste uveli – tada ste imali ovlasti i nadležnost za to. Očekivalo se donekle i da bi, naprimjer, srpski nacionalista iz BiH Milorad Dodik mogao imati više problema s prikupljanjem glasova ili njihovim, na neki čudesan način, povećavanjem, kao što se dešavalo u prošlosti. To se, međutim, sada nije dogodilo.

Schmidt: Koliko mi vidimo, nije se dogodilo. Kao i uvijek kada analiziramo izbore, ne treba gledati samo na to da li je neko izabran zato što je posebno dobar. Ne vjerujem da je lična podrška njemu toliko velika. Pitanje je, prije svega, da li je opozicija ponudila alternativu. I tu, nažalost, moramo konstatirati da opozicija nije uspjela, posebno sa svojim vodećim kandidatom [Draškom] Stanivukovićem, gradonačelnikom Banje Luke, ponuditi stvarnu alternativu.

Ako pogledate te sramotne komemoracije za ratnog zločinca [Ratka] Mladića, koje su održavane na državnom nivou u Srbiji i koje su na isti način veličane u RS-u, a Stanivuković je također trčao za tim poklonstvom pred zločincima iz historije – ne možete gospodina Dodika nadmašiti tako što ćete biti bolji nacionalista od njega. Moraju se ponuditi alternative. Kako se to uvijek kaže? Birači radije biraju original.

Deutschlandfunk: Milorad Dodik. Razgovarajmo na trenutak o toj ličnosti. Osuđen je i zbog toga sada nije mogao biti kandidat. Ali i dalje je bio politički lider srpskih nacionalista u RS-u. Zalaže se za otcjepljenje od Bosne i Hercegovine i najradije bi svoj entitet ujedinio sa Srbijom. Taj čovjek je uspio dobiti podršku i Donalda Trumpa i Vladimira Putina. Bez obzira na sve kritike i suprotstavljanje koje prema njemu imate, politički talenat svakako jeste?

Schmidt: On je politička životinja prvog reda. Ni pred čim ne preza. Zaista je, prema vlastitim riječima, 30 puta sjedio Putinu u krilu. Zahvaljuje američkoj administraciji što ga je politički oživjela nakon što je bio politički mrtav. To je takvo prebacivanje između različitih svjetova. To su balkanski proizvodi. Nismo uopće razgovarali o tome da je vjerovatno osnovano pretpostaviti da taj sistem u RS-u u sebi sadrži i značajan element korupcije i kriminala. To je isprepletenost u relativno maloj zemlji u kojoj takve stvari mogu uspijevati. Dobiti podršku Vladimira Putina kada je riječ o podjeli države ili regije možda i nije toliko teško. To se događa u brojnim dijelovima svijeta. Ali Sjedinjene Američke Države dugo su bile garant sigurnosti i stabilnosti, također i na Zapadnom Balkanu.

Deutschlandfunk: Jesu li pod Trumpom opasnost za tu stabilnost?

Schmidt: Ne bih to tako rekao. Politika SAD-a nije se toliko dramatično promijenila. Postala je glasnija. Postala je, rekao bih, i "erotičnija". Ali u suštini – a to je upravo sada ponovo potvrđeno i na saslušanju u američkom Kongresu – State Department kaže: "Stojimo uz Dayton." A Dayton je, prije svega, teritorijalni integritet ove države, Bosne i Hercegovine, postavio kao osnovu njene budućnosti. Pokazat će se hoće li lobiranje ili nešto drugo na neki način doprinijeti tome da se to promijeni. U ovom trenutku smatram i očekujem, na osnovu svog velikog iskustva iz proteklih godina, da se to može držati pod kontrolom. Inače, ovdje nije riječ samo o SAD-u ili Rusiji. Vrlo mnogo zavisi i od Srbije. Mislim da će izbori koji će se u narednim sedmicama održati u Srbiji, za dvije ili tri sedmice, također biti važni za pitanje: hoće li Bosna i Hercegovina ostati zajedno ili će se odustajati od integracije?

Da li je BiH pred raspadom?

Deutschlandfunk: Sada sam pomalo iznenađen nakon onoga što ste rekli, gospodine Schmidt. Ulogu SAD-a opisali ste kao da se nije naročito promijenila. Kada ste se krajem juna povukli s funkcije, niste to baš otvoreno rekli. Ali između redova se ipak moglo čuti i pročitati da je to, između ostalog, bio potez pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država. Zašto? Zato što nisu bili zadovoljni načinom na koji ste obavljali funkciju?

Schmidt: Pa, ja sam krajem juna otišao s funkcije i prethodno sam u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija najavio da o tome razmišljam. U okolnostima kakve su tada vladale, kako je neko jednom rekao, jer je politički interes bio drugačiji. To je tačno. Može se vidjeti da je bilo snažnog rada RS-a i Dodikovih stranaka na lobiranju. Ustavni sud je upravo nedavno u Sarajevu odlučio da su nezakonite isplate koje je gospodin Dodik preko vlade entiteta RS odobravao lobistima, odnosno da ne smiju biti isplaćene. Ali – koga briga? Ko se za to uopće brine?

Naravno, postoje nalazi i rasprave koje su intenzivne. Riječ je i o jednom gasovodu i pitanju kako ga pravno urediti. Ali u osnovi i suštinski ne vidim da SAD zaista strukturalno odstupaju od Daytonskog sporazuma, koji je pregovaran i usvojen upravo uz učešće Sjedinjenih Američkih Država. Možete reći da nije iznenađujuće – to je moj unutrašnji, još nedovršeni optimizam – da ćemo ostati na tom putu. Vrijeme će pokazati u kojem će se pravcu to razvijati. U američkom Kongresu i dalje postoji velika podrška ovom Daytonskom sporazumu, i to s obje političke strane i iz oba politička tabora.

Deutschlandfunk: Onda želim posljednje sekunde našeg intervjua iskoristiti za završno pitanje, gospodine Schmidt. Da li se Bosna i Hercegovina nakon ovih izbora približila raspadu?

Schmidt: Nije se približila raspadu, ali strahujem da ćemo naredne godine imati pokušaje podjele. Gledam u "alat" Evropske unije i kako će ona reagirati. Tada mora biti jasno, čvrsto i odlučno reagirano. To ne može tako. Što se Bosne tiče, računam na to da će konačno – u jednom slučaju se to već događa – mlađi ljudi preuzeti dio odgovornosti u vladi i politici. Civilno društvo hitno mora djelovati.