Burna rasprava o hitnosti procedure o donošenju seta zakona o akcizama

Hitnu proceduru i zakone podržali su ranije delegati Doma naroda PSBiH, a povećanje prihoda od akciza, ako se danas usvoji set zakona, bile bi korištene za izgradnju cesta i autocesta.

Usvajanje tih zakona jedan je i od uvjeta za nastavak aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), odnosno to je uvjet da bi BiH uspješno prošla prvi pregled u okviru Proširenog aranžmana i bila joj doznačena tranša u iznosu od oko 155 miliona KM.

Na sjednicu su došli i poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a na početku rasprave poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Šemsudin Mehmedović kazao je da se zaključcima koje su predložili može osigurati da takvo povećanje nema velike posljedice za građane.

"Trebalo bi da razmislimo o građanima, jer mi nismo energetski razvijena zemlja. Država može intervenirati da bi se naftni lobi natjerao da smanji cijenu. Smatram da su ovi zaključci provodivi ukoliko postoji želja", mišljenja je Mehmedović.

Podvukao je da se godinama govori o gradnji ceste na Koridoru 5-c i drugih cesta, a postojao je i plan da se do 2018. godine izgradi cijeli Koridor 5-c, dodajući da se grade ceste "da se što prije dođe do mora, umjesto da se grade ceste da se što prije dođe u Evropu".

Zaključci koje su predložili Mehmedović i poslanik SDA Sadik Ahmetović predviđaju da se nakon usvajanja seta zakona osigura da ne dođe do povećanja maloprodajne cijene nafte sve dok se cijena na berzi drastičnije ne poveća (minimalno 20 posto).

"Ukoliko dođe do značajnijeg povećanja cijena nafte na berzi, Agencija za zaštitu potrošača s vladama, kontrolira formiranje cijena nafte u maloprodaji, kako ne bi došlo do povećanja cijena osnovnih proizvoda potrebnih za život ljudi u BiH", jedan je od zaključaka.

Nalažu i da se razlika cijene od povećane akcize od 15 feninga opterećene PDV-om, što iznosi 2,6 feninga, usmjeri isključivo za poticaj poljoprivredi za uvođenje plavog dizela, za što bi bile zadužena entitetska ministarstva poljoprivrede.

Zaključci pozivaju i na usvajanje Zakona o poticanju poljoprivrede u Federaciji BiH u roku od 90 dana te da se pokrene reforma javne uprave i osiguraju uštede neophodne za budžetsku izbalansiranost, ali i predloži akcioni plan za finansijsku održivost i ekonomsku stabilnost budžeta svih nivoa, bez zahvatanja kredita MMF-a i to u roku od 60 dana.

"Angažirati domaće i svjetske stručnjake da se u roku od šest mjeseci uradi strategija razvoja BiH koja bi bila usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH i entitetskim parlamentima, bez značajnog zaduživanja, a koristeći postojeće državne resurse", također je precizirano u zaključcima.

Upravo ovako predloženi zaključci izazvali su najviše rasprave među poslanicima iako je više puta upozoreno da se raspravlja o proceduri donošenja zakona, a poslanik NDP-a, koji je dio Saveza za promjene, Momčilo Novaković podvukao je da ovi zaključci ne garantiraju realizaciju ni u jednom smislu te nemaju nikakvu relaksirajuću ulogu kod glasanja o ovom pitanju.

Za poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Sašu Magazinovića zaključci su dijelom neprovedivi, dijelom nezakoniti, a i nisu ni nadležnost države budući da zadužuju entitetska ministarstva kojima se određuju i rokovi za donošenje nekih dokumenata za šta tvrdi da je neprovodivo.

Poslanik Senad Šepić, koji je istupio iz Kluba SDA, podsjetio je da su akcize na naftu i naftne derivate sada 35 feninga te je pozvao da se ti novci usmjere na izgradnju cesta i na taj način pokaže opredjeljenost za gradnju infrastrukture u BiH.

On također tvrdi da nema kvalitetnog objašnjenja zašto se zakoni donose po hitnoj proceduri na ovakav, kako je kazao, bahat način i u parlamentu se pokušava to osigurati.

Dopredsjedavajući Doma Mladen Bosić (Srpska demokratska stranka - SDS) smatra da u ovako predloženi zaključci neprihvatljivi za sve poslanike koji dolaze iz Republike Srpske te je pozvao da se zakoni donesu u redovnoj proceduri kako bi se na njega djelovalo amandmanski.

Poslanik Demokratske fronte (DF) Damir Bećirović također je iznio stav da nema potrebe za hitnom procedurom jer će se prihodi od povećanja akcize utrošiti na "za krpljenje budžetskih rupa" te je pozvao poslanike da odbiju hitnu proceduru, a da z redovnoj proceduri na zakone djeluju amandmanski.

Rasprava o hitnosti procedure za set zakona o povećanju akciza još uvijek je u toku.