Brojevi su porazni: Bosna i Hercegovina i demografski ubrzano propada

Bosna i Hercegovina, uz sve druge probleme, i demografski ubrzano propada, bilo da su u pitanju ekonomski, podaci o obrazovanju ili pak neki tehnički podaci. Bilo da je riječ o školskoj djeci, broju studenata ili pak registriranih vozila.

Jedan od najpreciznijih indikatora o ubrzanom iseljavanju ljudi je onaj o broju registriranih vozila koje imaju osiguravateljne kuće.

Inače, u protekloj, 2020. godini u Bosni i Hercegovini bio je ukupno registriran 1,1 milion cestovnih vozila, što, u odnosu na 2019. godinu, predstavlja smanjenje od 67.020 vozila, odnosno od 5,7 posto.

Trending

Nakon obimnih padavina: Pripadnici Oružanih snaga BiH u akciji raščišćavanja putne komunikacije

Vidljivo je, piše Večernji, da je u Federaciji BiH ukupno registrirano 671.108 cestovnih motornih i priključnih vozila ili 60,5 posto od ukupnog broja registriranih vozila na području BiH, u RS-u 401.412 ili 36,2 posto, dok je u Distriktu Brčko registrirano ukupno 39.768 vozila ili 3,3 posto. U odnosu na 2019. godinu, kada je u FBiH ukupno bilo nešto više od 703.000 vozila, u prošloj godini, koja je doduše bila i pogođena koronavirusom, registrirano je čak 30.000 vozila manje.

Tokom 2020. godine registrirano je 671.108 vozila, što je za 4,54% manje u odnosu na godinu dana ranije.

Najveći pad događa se u Posavskom i Unsko-sanskom kantonu, u kojoj je posebno pogođen Bihać kao jedina veća sredina u kojoj je to slučaj u Bosni i Hercegovini. U Posavskom kantonu bilo je manje registriranih vozila za 17 posto, a u Unsko-sanskom 7,6 posto.

Najmnogoljudniji Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton imali su pad od 6,3 odnosno 4,5 posto. U Sarajevskom kantonu je u samo jednoj godini bilo 3000 manje registriranih vozila, a on je, zajedno s Hercegovačko-neretvanskim i Zapadnohercegovačkim imao najmanji pad s nešto više od dva posto.

Dio stručnjaka smatra kako su rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini krajnje nerealni te da podaci o nešto više od 3,5 miliona stanovnika apsolutno nisu tačni. Po tome popisu, Bošnjaka je bilo 1,76 miliona, Hrvata oko 544.000, a Srba nešto više od milion, dok se nacionalno nije izjasnilo 27.055 stanovnika, a 96.539 ih se deklariralo kao ostali.

Dodaje se i kako je samo u Federaciji BiH broj upisanih prvačića bio dvostruko manji nego prije deset godina.

U odnosu na nešto više od 18.000 djece, što je čak u odnosu na godinu dana ranije manje za tri posto, a na razdoblje od prije desetljeća predstavlja pokazatelj potpunog sloma. Naime, za razliku od ove školske godine, u onu 2011./2012. upisalo se gotovo 36.000 djece. Identična su kretanja i u srednjim školama.

Čak i ekonomski pokazatelji govore da su rezultati popisa stanovništva iz 2013. nategnuti. Naime, vlasti stalno tvrde kako se u ovoj godini smanjio broj nezaposlenih. Prema podacima, broj nezaposlenih smanjen je s 311.000 na 185.000 u samo pet godina, dok broj zaposlenih nije porastao. To se očito dogodilo zbog iseljavanja.

I dok podaci UN-a navode kako bi se BiH u sljedećih 30-ak godina mogla suočiti s time da u njoj neće biti ni 2,5 milijuna stanovnika, dr. Žarko Dugandžić, docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru koji predaje populacijsku politiku te demografiju, tvrdi kako je to već sada slučaj. Po njegovim navodima, ovaj trend nastavlja se te prijeti potpunim slomom za sve narode i državu BiH.