Bošnjački lideri iz RS-a uputili pismo Vijeću sigurnosti UN: "Ljudska prava Bošnjaka su ugrožena"

Potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Edin Ramić, narodni poslanici iz reda bošnjačkog naroda u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ramiz Salkić, Amir Hurtić i Mirsad Duratović, te delegati iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske Armin Hamzić, Smail Mešić, Alija Tabaković, Adil Osmanović i Dževad Mahmutović, uputili su formalnu komunikaciju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i generalnom sekretaru UN-a.

Pismo je dostavljeno Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine radi prosljeđivanja Stalnom predstavništvu Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama u New Yorku.

Pismo se dostavlja uoči polugodišnje rasprave Vijeća sigurnosti UN-a o stanju u Bosni i Hercegovini, zakazane za 12. maja 2026. godine. 

Trending

Saobraćajna nesreća kod Konjica: Jedna osoba poginula, preminula u KCUS-u u Sarajevu

"U komunikaciji se ukazuje na sistemska i tekuća kršenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Ustava Bosne i Hercegovine, relevantnih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza u oblasti ljudskih prava. Potpisnici posebno ukazuju na nepriznavanje bosanskog jezika kao ravnopravnog službenog jezika, diskriminatorne elemente u nastavnim planovima i programima, odsustvo odgovarajućih budžetskih izdvajanja za bošnjačku zajednicu, diskriminatorne prakse zapošljavanja u javnoj upravi, strukturnu nezastupljenost Bošnjaka u policijskim strukturama, kao i na glorifikaciju osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred MKSJ-om i IRMCT-om, uz negiranje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici.

"Trideset godina nakon Dejtona, Bošnjaci u entitetu Republika Srpska i dalje se suočavaju sa strukturnom neravnopravnošću u jeziku, obrazovanju, zapošljavanju i javnom životu. Ovo nije politička izjava, nego dokumentirani prikaz kršenja obaveza koje su prihvaćene potpisivanjem mirovnog sporazuma. Obraćamo se Vijeću sigurnosti jer je riječ o tijelu koje ima posebnu odgovornost za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti, uključujući i praćenje provedbe mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Ljudska prava Bošnjaka u Republici Srpskoj su ozbiljno ugrožena, a sistemska neprovedba Aneksa 7 ostaje jedno od ključnih pitanja mira, povratka i jednakopravnosti", poručuju potpisnici.

Potpisnici pozivaju Vijeće sigurnosti UN-a da pozove visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta da, u okviru mandata iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i Bonskih ovlasti, poduzme mjere kojima bi se osigurala stvarna ustavna ravnopravnost konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj, otklonili diskriminatorni propisi i prakse u oblastima obrazovanja, policije i javne uprave, uvele afirmativne mjere zapošljavanja i inkluzivna budžetska politika, te uklonile odluke i odredbe koje su suprotne presudama međunarodnih sudova.

Potpisnici naglašavaju da su navedene mjere neophodni preduvjeti za stvarnu provedbu Aneksa 7 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, koji, i više od trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ostaje suštinski neproveden u Republici Srpskoj.