Bolovanja državnih službenika na provjeri

Dosadašnja praksa čestih zloupotreba bolovanja kojima su pribjegavali državni službenici u bh. institucijama trebalo bi da bude prekinuta nakon što je Vijeće ministara BiH omogućilo "vanredno" preispitivanje njihove zdravstvene sposobnosti.

"Ovom odlukom Vijeća ministara stiču se uvjeti da se uvede red među državnim službenicima jer sada imate mnogo primjera u svim institucijama da zaposleni mjesecima neopravdano vuku bolovanje. Zbog toga se moraju zapošljavati drugi ljudi po ugovoru o radu, čime se rasipa novac", kazao je juče Jure Bilić, predsjednik Samostalnog sindikata državnih i policijskih službenika i zaposlenika u institucijama BiH, koji ima oko 7.800 članova.

Bilić kaže, pišu Nezavisne, da su dosad državni službenici dostavljali ljekarsko uvjerenje samo jednom, i to prije stupanja na dužnost, a u međuvremenu se zdravstveno stanje zaposlenika moglo značajno pogoršati i uticati na rad, no to niko nije imao ni pravo ni obavezu provjeravati.

"Državnom službeniku prestaje radni odnos ako nadležna institucija utvrdi da nije zdravstveno sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je postavljen, odnosno da postoji gubitak radne sposobnosti ili da državni službenik ima promijenjenu radnu sposobnost i po zakonima stiče pravo na invalidsku penziju", navedeno je u odluci Vijeća ministara.

Odlukom o preispitivanju zdravstvene sposobnosti državnih službenika, usvojenom na sjednici Vijeća ministara BiH 25. aprila, predviđeno je u kojim slučajevima institucija može zatražiti da zaposleni ide na vanredni ljekarski pregled i to o trošku poslodavca. Preispitivanje zdravstvene sposobnosti institucije mogu zatražiti ako se zbog ponašanja službenika ili loših ocjena u radu opravdano posumnja da više nije sposoban da obavlja svoje dužnosti. Vanredno preispitivanje zdravstvene sposobnosti moguće je zatražiti i u slučaju ako je službenik duži period na bolovanju, ako je na bolovanju s prekidima ili u kontinuitetu 12 mjeseci zbog iste bolesti.

Zdravstvenu sposobnost, prema odluci čije je donošenje inicirala Agencija za državnu službu BiH (ADS), ocjenjivaće nadležne zdravstvene institucije prema mjestu prijave zdravstvenog i penzionog osiguranja službenika. Ako zdravstvena ustanova utvrdi samo promijenjenu zdravstevnu sposobnost državnog službenika za posao koji radi, on može biti raspoređen na drugo mjesto. Ako nema slobodnih drugih radnih mjesta, taj službenik se proglašava prekobrojnim.

Upravo ova odredba za šefa Sindikata zaposlenih u bh. institucijama Juru Bilića razlog je za sumnju u dobre namjere predlagača i donosilaca odluke.

"Bojim se da će čelnim ljudima nekih inistitucija ova odredba dobro doći da se slanjem na vanredne ljekarske preglede riješe nekih ljudi, a na upražnjena mjesta dovedu svoje kadrove", rekao je Bilić, koji smatra da je usvojena odluka posebno značajna zbog državnih službenika u sigurnosnim agencijama, koji su više izloženi stresu, a samim tim i slabljenu svog zdravstvenog stanja, koje je potrebno češće provjeravati.

Neven Akšamija, direktor ADS BiH, objasnio je da zakonom nije propisano naknadno dostavljanje ljekarskih uvjerenja, zbog čega su Vijeću ministara i predložili usvajanje odluke: "Većina nas ima ljekarsko uvjerenje koje datira iz vremena kada smo se zaposlili u instituciji."

Mobing ili nerad?

Slučaj Neđe Đurđića, državnog službenika u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koji svoje nadređene optužuje za višegodišnji mobing, a njegovi šefovi odgovaraju da on samo ne želi da radi i stalno ide na bolovanje, jedan je od primjera u kojima može biti primijenjena nedavno usvojena odluka Vijeća ministara BiH.

"Od kako sam otkrio nepravilnosti u Ministarstvu, ne daju mi predmete za rad, žrtva sam mobinga, zbog čega sam bio završio i u bolnici", rekao nam je Đurđić. Šefovi su uzvratili tvrdnjom da Đurđić ode na bolovanje po šest mjeseci čim mu daju neko zaduženje. "Po povratku na posao uredno donese uvjerenje da je sposoban da radi i mi tu ne možemo ništa", rekli su u Ministarstvu.