Bivši vojnik ARBiH koji je spasio 45 Srba: Tri dana prije je moja majka živa spaljena

Amir Reko, nominirani kandidat za Nobelovu nagradu za mir gostovao je u Danu uživo N1 televizije.

Spašavanje od sigurne smrti 45 srpskih civila 1992. godine, od tadašnje Armije Republike BiH, i to samo tri dana nakon što su mu majka i obitelj spaljeni u rodnom selu od srpskih snaga, za mnoge ljude širom svijeta neoboriv je argument da se Amiru Reki dodijeli Nobelova nagrada za mir.

S druge strane, neki njegovi sunarodnjaci smatraju ga "izdajicom Bošnjaka".

Trending

Sarajevsko vrelo ljeto: Glas građana o izazovima vodosnabdijevanja

Priča je, kaže Reko, otišla u eter zahvaljujući ljudima koji su, vojnički gledano, bili na drugoj strani.

To je, prema njegovim riječima, period kada su srpske snage krenule u osvajanje Goražda.

"Juni mjesec 1992. godine je mjesec najvećih zločina. Dobio sam jako tužnu vijest da su neljudi, izrodi iz reda srpskog naroda, zapalili moju živu majku i moju familiju", podsjeća se za N1 potresnih dešavanja iz ratnih 90-ih Amir Reko, bivši pripadnik Armije Republike BiH.

Dodaje, kako je, unatoč svemu, obuzdao svaku želju za osvetom.

Tri dana nakon što mu je majka ubijena, prisjeća se, spasio je Srbe, koje je vidio u obližnjem mjestu, od sigurne smrti.

"Rekao sam tim ljudima – Srbima – koji su tu bili prisutni da su Srbi prije tri dana zapalili moju živu majku, i da se ja mogu osvetiti, ali da to neću učiniti, da oni nisu krivi zbog toga i odlučio sam im pomoći. Rekao sam – idite s milim Bogom", kaže Reko dodavši da pravila ratovanja teško mogu važiti kada se lično osobi dogodi zločin, tada je teško obuzdati sebe.

"Tada nikakvih pravila nema, spašava se živa glava", dodao je ovaj bivši borac Armije Republike BiH, nekadašnji oficir JNA, koji je 1992. godine zajedno sa suborcima uspio izvojevati pobjedu.

Ističe kako unatoč ratu i danas ima prijatelje Srbe koji su mu, također, pomagali u tim teškim vremenima.

"Ponosan sam danas da imam takve prijatelje kao što je Dragan Simić. On je meni spasio život – kada su četnici pitali hoćeš li ga ti ubiti ili ćemo ga mi ubiti. Sudbina nas je ista vezala, iako nas nije ista majka rodila", priča Amir Reko te odgovara na sljedeće pitanje:

U Goraždu ste proglašeni nepoželjnom osobom. Zašto?

"Kažu da sam pričao laž i kaljao ugled Armije Republike BiH. Neki ljudi su umjesto da ovaj događaj iz rata s ponosom izdignu, i da pokažu – pogledajte dušu jednog muslimana, radi vlastitog interesa ovu priču kreirali kao nepoželjnu.

Mene su napravili izdajnikom. Kako neko može biti izdajnik ko je komandovao najvećom bitkom u 1992. godini? Zar je to zahvalnost? Zar to da urade meni i radi vlastitog interesa guraju ovu priču, zloupotrebljavaju mlade ljude koji su izgubili najmilije u ratu", kazao je Amir Reko.