BiH i EU protiv terorizma: Poznato koliko je ljudi iz BiH išlo na ratišta

Rečeno je to danas nakon susreta bh. dužnosnika s visokom delegacijom Evropske unije, predvođenom koordinatorom EU za borbu protiv terorizma Gillesom De Kerchoveom koja boravi u posjeti Bosni i Hercegovini do 5. aprila.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH Lars Gunnar Wigemark ocijenio je da je ovaj susret bio dobar, a upriličen je s ciljem da se razgovara o unapređenju saradnje u borbi protiv radikalizma, ekstremizma i terorizma i to na osnovu partnerstva između BiH i EU, a naročito zato što BiH namjerava postati članicom EU.

Podsjetio je da se dio pitanja iz Upitnika Evropske komisije odnosi upravo na borbu protiv terorizma i radikalizma, a jedna cijela oblast posvećena je vladavini prava u okviru dokumenta nazvanog Reformska agenda, zbog čega se treba raditi mnogo više u smjeru identificiranja prijetnji.

Kerchove je naglasio važnost da BiH i EU u ovoj oblasti imaju saradnju, a činjenica da su jasno opredijeljeni za to pokazuje brojna delegacija koja boravi u posjeti BiH što nije uvijek slučaj, ali i naročito jer BiH ima težnju postati punopravnom članicom EU zbog čega je potrebno da uskladi svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU.

Mišljenja je da postoje slične prijetnje terorizmom, ističući da je na sastanku predočen tačan broj ljudi iz BiH koji su odlazili na sirijsko-iračka ratišta, a njih je 120, za neke se još uvijek ne zna da li će se vratiti, ali mora se biti pripremljen na to.

"Moramo biti spremni i boriti se protiv radikalizacije ne samo koja dolazi od povratnika s ratišta nego i na interentu ili na drugim mjestima te je važno dodatno unapređivati sve politike prevencije i borbe protiv toga", pojasnio je.

Smatra da je potrebno imati dobru razmjenu informacija posebno sa EUROPOL-om kako osobe koje imaju bilo kakvu vezu s terorizmom ne bi prelazile granice slobodno, a ključna je u borbi protiv nezakonite trgovine oružjem.

Na sastanku je posebna pažnja posvećena načinima sprečavanja radikalizacije zato je potrebno, istaknuto je, raditi više u kazneno-popravnim ustanovama odnosno spriječiti radikalizaciju u zatvorima kako bi oni koji služe kaznu bili reintegrirani.

Važna tema susreta bilo je finansiranje terorizma, a predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao je da BiH na tome veoma predano radi zbog čega je i skinuta sa sive liste MONEYVAL-a, a potrebno je još uraditi stvari u skladu sa Akcionim planom FATF-a.

"Ponovili smo danas potpunu, jasnu i nedvosmislenu opredijeljenost u borbi protiv svih oblika ekstremizma posebno terorizma kao globalne prijetnje čega nije pošteđena niti jedna zemlja pa ni BiH. U 2016. godini 46 boraca vratilo se s ratišta, 20 njih je već procesuirano u skladu s krivičnim zakonom, a u posljednjih 14 mjeseci nije bilo odlaska na strana ratišta",  istaknuo je Zvizdić.

Podsjetio je da BiH nema kandidatski status za članstvo u EU te ne prisustvuje sastancima unutar EU gdje se razgovara o terorizmu i zato nema priliku konkretno reći svoje stanovište, zbog čega se iz regiona čuju neprovjerene i neargumentirane informacije o povratnicima s ratišta.

Budući da je tema sastanka bila i prevencija radikalizma, Zvizdić je naglasio da je to istinska borba koja trajno rješava taj problem, dodajući da je u tome ključno voditi računa o mladim ljudima koji su podložni tome zbog nedostatka radnih mjesta te je za njih potrebno osigurati ekonomsku perspektivu i nove investicije.

Predsjedavajući Zvizdić je još naglasio da bi smanjenju tenzija u regionu, koje su vezane za neposrednu ratnu prošlost, zasigurno doprinijelo usvajanje zakona o zabrani govora mržnje i negiranja svih oblika zločina uključujući i genocid.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić također smatra da se pitanje različitih oblika ekstremizma često zloupotrebljava u dnevno-političke svrhe te je odgovorno kazao da u BiH nema kampova gdje se vrši obuka za bilo kakav oblik terorizma.

Posjeta visoke delegacije EU nadovezuje se na zaključke Vijeća EU o jačanju vanjske dimenzije unutrašnje sigurnosti EU na zapadnom Balkanu, između ostalog putem cjelovitog upravljanja unutrašnjom sigurnosti, od 8. decembra 2016. godine.

Planom posjete predviđeno je da se članovi delegacije susretnu s predstavnicima izvršnih i zakonodavnih vlasti, agencija za provedbu zakona, civilnog društva, akademske zajednice i međunarodnih organizacija, te razgovaraju o pitanjima koja se tiču vladavine zakona i sigurnosti.