Bradara: Bez usvajanja presude Ustavnog suda izbore ne možemo provesti u cjelosti

"Zakon o penzijskom osiguranju, Zakon o dohotku, Zakon o doprinosima, Zakon o radu su akti gdje na jednoj strani imate Ustav FBiH, a na drugoj strani ove zakone. Možete njih nazvati i s malim slovom s i sa velikim, oni su ustvari sustavni ili ustvari ustavni zakoni, iako mi nemamo taj tretman ustavnih zakona.

Meni je žao što nije došlo do kompromisa i konsenzusa između izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH i Vlade FBiH kod zakona o penzijskom osiguranju, a bili smo tako blizu da ga donesemo. To je jedan veliki, značajan i krupan zakon, zajedno s još dva koja sam pomenula koji su trenutno u formi nacrta i nalaze se na Domu naroda Parlamenta FBiH. Mislim da je taj zakon jako važan koji uz Zakon o radu, obuhvata skoro cijelu populaciju FBiH", navela je Bradara.

Ona je navela da je "dosta interesantno da kada se donose upravo tako važni zakoni, kako se oni koji bi trebali biti zainteresirani za njega zbog koji se donosi ne javljaju i nema široke javnu raspravu o tome".

Na diskriminaciju ne odgovoriti diskriminacijom

"To se ne bi trebalo ticati penzionera. Međutim, mislim da mi kao što to obično biva u BiH, u fazama raznih manipulacija, pa tako smo manipulirali i razne udruge penzionera u FBiH koje su se o tome oglašavale. Tužno je da pojedinci ne pročitaju zakone, a u stanju su ih komentirati. Ono što je problem sa zakonom o penzijskom osiguranju jeste upravo da se on ne dotiče sadašnjih penzionera nego se dotiče samo budućih. U nekim svojim odredbama, ono što smo mi vidjeli, jeste da smo imali diskriminirajuće odredbe", navela je Bradara.

Da u sadašnjem penzijskom sistemu ima defekata, priznala je, ima, ali da ih novi zakon neće otkloniti.

"Morate voditi računa da ti svi zakoni imaju i fiskalnu i ekonomsku i političku i gospodarsku dimenziju. Tako bismo mirovinski zakon usvojili da je Vlada FBiH željela prihvatiti amandman Kluba hrvatskog naroda.

Mi smo taj zakon već popravljali amandmanima. Smatrali smo da je nepravedno, diskriminirajuće, da nakon 15 godina staža i sa 65 godina života imate penziju istu kao neko ko je proveo 40 godina radnog staža i ima 65 godina života. Mi smo svojim popravkom to otklonili, Vlada je prihvatila taj naš amandman i on će se naći u sljedećem prijedlogu. Ono što smo mi htjeli kada smo predložili amandmane na zakon o penzijskom osiguranju jeste da taj socijalni udar koji bi se dogodio ovom novom reformom mirovinskog sustava koliko je to moguće ublažimo. Nama je zaista žao što Vlada nije imala razumijevanja", poručila je Bradara.

Navela je da je za 26 mjeseci u Domu naroda Parlamenta FBiH održano 36 sjednica, usvojeno 70 zakona i 55 nacrta zakona. To ne izgleda tako puno, ističe, možda kada se gleda kroz vremenski period, međutim većina tih zakona i od tih 70 usvojenih i od 55 koji su u javnoj raspravi su reformski.

"Pokušavali smo kroz Dom naroda Parlamenta FBiH provesti određene popravke. Neki su nas optuživali da upravo mi kočimo sve te procese, ali mislim da to nije istina. Razlika između Doma naroda Parlamenta FBiH i svih drugih zastupničkih, je u tom duplom legitimitetu koji crpe izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH. To je da imaju građanski legitimitet izabranih u svojim županijskim-kantonalnim skupštinama, a druga da potom crpe još jedan legitimitet koji se ogleda u klubovima i samom Domu naroda Parlamenta FBiH. Ono o ćemu smo mi ovih dana imali spor je zakon o mirovinskom osiguranju, ali mi smo željeli samo popravku zakonskih rješenja", istakla je Bradara.

Svaki dan uraditi nešto na putu EU, kao što se popije čaša vode

Bradara je navela da što se tiče Zakona o igrama na sreću u FBiH Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH također se uključio s 11 amandmana.

"Ako je cilj da se podigne i fiskalna stabilnost u proračunu, mi smo tim svojim popravkama na taj zakon oporezovali sve i nismo doveli do diskriminacije između pojedinih priređivača ovisno o vlasništvu. Ja se nadam da će Vlada FBiH ozbiljno razmotriti tu problematiku i oblast igara na sreću. One izazivaju društvenu odgovornost svih sudionika u procesu. Mislim da se tome treba pristupiti uz puno aspekata, jer mi iz jedne diskriminacije ulazimo u drugu diskriminaciju", cijeni Bradara.

Također, Dom naroda Parlamenta FBiH, je bio svjestan, kaže Bradara, da se pred Ustavnim sudom FBiH nalazi proces koji je pokrenuo potpredsjednik FBiH Milan Dunović. 

"Ja vjerujem, nadam se da Ustavni sud FBiH ipak, neće i taj zakon srušiti, jer kad god se desi da neki zakon na Ustavnom sudu FBiH dobije ocjenu da nije ustavan i da ga treba popravljati mi dolazimo u neki pravni kaos i imamo jedan pravni vakum gdje neke stvari trebamo pokušati riješiti. Tako da se nadam da ćemo uskoro imati taj zakon koji će biti kompletan, a ne da rješavamo segment po segment.", upozorila je Bradara.

Ono što bi mi svi trebali raditi, cijeni Bradara, jeste u funkciji da europski put BiH ne bi trebao imati alternativu i da sve trebamo činiti na tom europskom putu.

"Ono što još trebamo raditi jeste provoditi socio-ekonomske reforme. Trebamo pokušavati stvoriti, ustvari dužni smo stvoriti pravnu državu, normalnu, funkcionalnu i težiti da Bosna i Hercegovina bude zemlja u kojoj neće biti kriminala, korupcije... To su ona neka opredjeljenja za koja mislim da bi svi mi trebali raditi", cijeni Bradara.

Donošenje zakona uz pomoć odgovornih delegata

"Mislim da je problem porodiljnih naknada upravo nešto što bi također trebali raditi, ali zajedno sa kantonima jer je to podijeljena nadležnost i upravo tu dolazimo do problema. Mislim da jedna od karika, od mjera demografske politike upravo bi mogao biti taj status porodiljnih naknada. Ali, kako mi nemamo pravedan Zakon o pripadnosti javnih prihoda, kako nemamo ravnomjeran razvoj FBiH naravno dolazimo onda do tih problema da ne možemo definirati i ne možemo mi sa razine FBiH napraviti jedan zakon kojima bi svima porodiljne naknade bile podjednako isplaćene.

Prije svega zato što mislim da u FBiH ne postoje sredstva, a svi oni koji bi mogli uštediti sredstva iz pojedinih socijalnih davanja apsolutno se ne žele odreći niti jednog svog prava. Iako mislim da postoji prostor gdje bi se mogao značajno uštediti kako bi se pomoglo majkama i ustvari postiglo da od prvih dana života i žene, a i djeca žive dostojanstvenije", stava je Bradara.

Za razliku od stanja na razini Bosne i Hercegovine, Bradara kaže kako o djelovanju parlamentarne većine može govoriti samo u Federaciji BiH i sa stanovišta svog, Doma naroda Parlamenta FBiH.

"Kako bi objasnili da jedan od tri partnera koji se nalaze u Vladi FBiH, i njihovi zastupnici u Zastupničkom domu, a to se dogodilo i u Domu naroda Parlamenta FBiH ne podrže izvješće o radu Vlade FBiH, imaju svoje ministre. To naravno, de facto pokazuje da nemate parlamentarnu većinu.

Mene zaista žalosti da Vlada FBiH sa premijerom Fadilom Novalićem nije imala sluha za neke posljedice koje može izazvati nešto kada vi odbacite, bilo čiju ideju. Mi ne donosimo zakone radi sebe. Mi uvijek donosimo zakon koji se tiče nekih. I ponekada se ne razumije funkcioniranje Doma naroda Parlamenta FBiH", ističe Bradara.

Ne donositi zakone koje će osporavati Ustavni sud FBiH

Dom naroda na jedan način crpi legitimitet upravo onih koji su ih birali, a to je deset federalnih jedinica - kantona. To znači, naglašava Bradara, da se mora voditi računa i lokalnoj samoupravi, te da stoga i imaju dobru suradnju sa Savezom općina i gradova FBiH.

"Ne možemo mi donijeti zakon koji će provoditi neki načelnik ili gradonačelnik ili neki kanton, a da pri tome ne osiguramo sredstva za njegovu provedbu. Mi možemo sve urediti kao FBiH međutim, kada prvi put neki načelnik ili gradonačelnik naiđe na problem on to pošalje na Ustavni sud FBiH, a on ako nije konsultirana lokalna saouprava donese presudu, kakve je donosio već stotinu puta", dodala je.

Presuda Ustavnog suda BiH je odluka koja se tiče izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH.

"Do kraja ovog mjeseca će se morati nešto napraviti po presudi Ustavnog suda BiH. Ne znam što će Ustavni sud BiH uraditi poslije isteka roka, ako mi ne promijenimo Izborni zakona BiH. Ono što smo mi u ime HNS-a i HDZ-a BiH pokušali napraviti jeste da ponudimo rješenje kako ne bi došlo do zastoja izbornog procesa. Izborni proces se može sprovesti, izbori se mogu raspisati 7. oktobra 2018. godine, prve nedjelje u oktobru.

Ono gdje nastaje problem jeste upravo implementacija izbornih rezultata, izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH i Dom naroda PS BiH, izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH, a potom Vlade i Vijeća ministara BiH neće moći biti sproveden po mom skromnom znanju pravne prakse", cijeni Bradara.

Iz HDZ-a BiH, što je podržao i HNS, predložena su rješenja koja smatraju da su dobra.

"Mi smo se opredijelili za varijantu za koju smo smatrali da bi mogla dobiti potporu svih onih koji odlučuju o tome u Parlamentarnoj skupštini BiH. Nažalost ono što vidimo ovih dana da se pojedinačno vadi svaki segment i da onda svako koristi svoju mogućnost da to komentira na neki najgori mogući način u ovom trenutku", kaže Bradara.

Već 15 godina, ističe, se zalažu za donošenje novog Ustava BiH. U ovom trenutku, kaže, su svjesni da ne postoji tolika parlamentarna većina koja bi to htjela i volja da se to podrži. Zato su, ističe, predložili izmjene Izbornog zakona BiH.

"Ali, evo nažalost kao što smo vidjeli da je nešto što je došlo u proceduru završilo je na kraju na Ustavnom sudu BiH kao vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda što mene jako žalosti. Jer, mislim da se i tu moglo naći prostora da se razgovara i o našem prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH koji je u konačnici, koliko je meni poznato, bio skoro u potpunosti usuglašen sa SDA", istakla je Bradara.

Prije nego što je usuglašen Mehanizam koordinacije, a svjesna onoga što jeste Dom naroda Parlamenta FBiH zajedno sa svojim kolegama, kaže, do sada su održali niz sastanaka sa kantonalnim skupštinama.

EU prepoznala ulogu kantona

"Vidjeli smo u kakvim uvjetima rade naše kantonalne skupštine i mislim da je Mehanizam koordinacije, ja sam to rekla više tehničko nego političko pitanje. Uspjeli smo da EU i Evropska komisija prepozna u cijelom koordinacijskom mehanizmu ulogu kantona", ispričala je.

U pripremnoj fazi je projekat Twinning light koji će od jeseni postati pravi twinning za kantonalne skupštine.

"Kada dobijemo kandidacijski status, nadam se da će se to naći pred svima nama, jer i u FBiH kada imate zakon on mora biti opremljen na način koliko je skladan zakonima iz evropskih standarda. Ako nam je svima cilj EU onda je to apsolutno tehnički i problem i pitanje i mislim da nije kočnica", navodi Bradara.